Europi je potreban snažniji program Interreg za poticanje teritorijalne suradnje

Više od 300 dionika i donositelja odluka okupilo se u Hrvatskoj i iznijelo bitne prijedloge o tome kako Interreg može dodatno poduprijeti razvoj u pograničnim regijama

Sudionici iz 30 europskih zemalja, država članica EU-a i onih koje to nisu, okupili su se 14. svibnja u Šibeniku i pozvali na povećanje financijskih sredstava i snažniju ulogu teritorijalne suradnje u budućnosti, posebno s obzirom na moguće proširenje Unije. O trenutačnim i budućim izazovima Interrega, jednog od najpoznatijih programa Europske unije, raspravljalo se na konferenciji koju je Europski odbor regija (OR) organizirao u suradnji s programom Interact i hrvatskim predsjedništvom EUSAIR-a.

Oko 150 milijuna europskih građana i građanke koji žive u pograničnim regijama glavni su korisnici projekata koji se provode u okviru Interrega, vodećeg programa Europske unije kojim se već gotovo 35 godina promiče teritorijalna suradnja preko regionalnih i nacionalnih granica.

OR je u suradnji s Interactom i hrvatskim predsjedništvom Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) organizirao konferenciju o budućnosti Interrega kako bi se provela rasprava o tome kakve politike EU-a osmisliti nakon završetka tekućeg programskog razdoblja 2027. godine. Cilj tog događanja, održanog 14. svibnja u Šibeniku, bio je skrenuti pozornost donositelja odluka, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, na ključnu ulogu Interrega za regije i gradove, kao i za jačanje kohezije, proširenja i dobrih odnosa sa susjednim zemljama EU-a.

Nedavne krize, kao što su upravljanje dolaskom migranata, pandemija bolesti COVID-19 i ruska agresija na Ukrajinu, donijele su nove i još neviđene izazove za sve europske regije, a posebno one pogranične, koje su najizloženije tim problemima. Rješenje često proizlazi iz oslanjanja na znanje i resurse s obje strane granice, a upravo kao potpora za to osmišljen je Interreg.

U mišljenju o budućnosti kohezijske politike, koje je OR nedavno jednoglasno usvojio, lokalni i regionalni čelnici i čelnice zatražili su proračun za regionalnu politiku za razdoblje nakon 2027. koji bi trebao biti barem jednak onome za razdoblje 2021. – 2027. u realnim vrijednostima, dok bi iznos za program Interreg trebalo povećati i on bi trebao predstavljati najmanje 8 % ukupnog iznosa. Time bi se omogućilo jačanje prekogranične suradnje, koja je ona bila usporena zbog ograničenja povezanih s bolešću COVID-19 i ruske agresije na Ukrajinu.

Više od 300 sudionica i sudionika razmotrilo je načine na koje bi buduća teritorijalna suradnja mogla biti usmjerena na regionalne potrebe zahvaljujući strateškoj viziji uz veću fleksibilnost, sinergijom, komplementarnošću i lokalnim osnaživanjem za brzo djelovanje. Izražena stajališta doprinijet će radu OR-a na tom pitanju, posebno u vidu mišljenja o budućnosti europske teritorijalne suradnje nakon 2027. koje je trenutačno u pripremi.

Izjave

Stella Arneri, ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Republika Hrvatska je rekla: „Osvrnemo li se na rezultate Interrega, uvjeren sam da možemo još snažnije zagovarati jaču teritorijalnu suradnju u budućnosti s povećanim proračunom za Interreg.Ovo je pravo vrijeme za raspravu o potrebi njegove prilagodbe kako bismo bolje odgovorili na zahtjeve lokalnih područja.”

Petra Masacova, načelnica Upravljačkog tijela Interacta: „Budućnost u kojoj bi Interreg i kohezijska politika bili slabiji značila bi brži rast regionalnih razlika, a to bi dovelo do nezadovoljstva.Programima Interrega podupire se osnaživanje regija i provode rješenja za izazove koji su najvidljiviji na granicama, bilo da je riječ o preprekama pristupu zdravstvenoj skrbi, prijevozu ili zaštiti našeg zajedničkog okoliša.Budući da se temelje na povjerenju stečenom godinama suradnje i zajedničkog rada, programi Interreg djelotvorni su mehanizmi za postizanje rezultata kojima se poboljšava život Europljana.”

Kontekst

• Europska teritorijalna suradnja – Interreg – ključan je instrument EU-a za jačanje regionalne konvergencije. Dio je kohezijske politike EU-a i okosnica europske integracije te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, s posebnim naglaskom na regijama koje su izložene prirodnim ili demografskim poteškoćama i prekograničnim područjima. U tekućem višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Interregu je dodijeljeno gotovo 10 milijardi eura.
• U okviru Interrega postoji 86 programa, koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), a provode se preko granica u EU-u i na njegovim vanjskim granicama. Služe uklanjaju administrativnih prepreka, zbližavanju Europljana, a pomažu i u rješavanju zajedničkih lokalnih ili regionalnih problema, olakšavaju razmjenu ideja i sredstava te potiču strateški rad na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
• EUSAIR je jedna od četiriju makroregionalnih strategija Europske unije. Obuhvaća bazene Jadranskog i Jonskog mora i 10 zemalja: četiri države članice EU-a (Grčku, Hrvatsku, dijelove Italije i Sloveniju), pet država kandidatkinja (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju) i jednu treću zemlju, San Marino. To je jedina makroregionalna strategija koja uključuje države koje nisu članice EU-a.

Rotirajuće predsjedništvo EUSAIR-a ima jednogodišnji mandat. Hrvatska predsjeda Vijećem od 1. lipnja 2023.

• Program Interact jedinstvena je kontaktna točka za programe Interrega i njegova je glavna svrha poboljšanje procesa suradnje. Bavi se jačanjem kapaciteta za upravljanje programima Interrega i upravljanjem makroregionalnim strategijama EU-a i njihovoj provedbi.

Kontakt:‎

Matteo Miglietta

Tel. +32 470 895382

Matteo.miglietta@cor.europa.eu