Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju 2024.: Južni Savo (Finska), Bremen (Njemačka) i Sörmland (Švedska) priznati su po izvrsnosti u ekološkoj poljoprivredi

Europska komisija proglasila je 23. rujna, na Danekološke proizvodnje EU-a, dobitnike trećeg izdanjanagrada EU-a za ekološku proizvodnju, čime se odaje priznanje izvanrednim doprinosima u cijelom vrijednosnom lancu ekološke poljoprivrede. Žiri sastavljen od članova izvršne vlasti EU-a i Europskog odbora regija odabrao je Južni Savo kao najbolju ekološku regiju Europe, Bremen kao najbolji ekološki grad, a Sörmland kao najbolju ekološku regiju.

Nagrade za ekološku proizvodnju zajednički organiziraju Europska komisija, Europski odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe, uz potporu Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. Nagrade ističu vodstvo i inovacije koje potiču organske prakse na regionalnoj, gradskoj i okružnoj razini. Pobjednici ovih kategorija su: 

• Južni Savo, Finska, kao najbolja ekološka regija. Uspjeh tvrtke South Savo u ekološkoj poljoprivredi rezultat je 40-godišnje suradnje između poljoprivrednika, istraživača i lokalnih vlasti, koja je narasla s manje od 10 ekoloških poljoprivrednika 1983. godine na 200 danas. Ključne organizacije, kao što su udruga poljoprivrednika Saimaan Luomu, klaster hrane Južni Savo i udruženje za gospodarski razvoj hrane Južni Savo Ekoneum, odigrale su ključnu ulogu u promicanju ekoloških praksi u regiji i širenju regionalne stručnosti međunarodnim mrežama. Kroz sustavnu suradnju različitih sektora i dionika, South Savo je njegovao pozitivne stavove potrošača prema organskim proizvodima, osnovao Finski institut za organska istraživanja i razvio snažnu mrežu ekoloških poljoprivrednika u Haukivuori.
• BioStadt Bremen, Njemačka, kao najbolji organski grad. Bremenskim„Akcijskim planom 2025.” nastoji se ugostiteljstvo u općinskim školama, jaslicama i bolnicama pretvoriti u 100 % organsko, čime se promiču održivi prehrambeni sustavi i ekološki lanci vrijednosti. Kroz forume za dijalog i festivale organskog tržišta, grad potiče svijest o ekološkim vrijednostima, dok inicijative poput participativnih supermarketa, solidarne poljoprivrede i prenamjene organskog zemljišta dobivaju na zamahu. U 2023. 34 % poljoprivrednog zemljišta u Bremenu bilo je ekološko, a cilj je bio dosegnuti 50 % do 2035.
• Sörmland,Švedska, kao najbolji organski biookrug. Regija Sörmland, pionir u ekološkoj poljoprivredi od 1940-ih, razvila se u biookrug koji integrira širok raspon ekoloških dionika, uključujući poljoprivredna gospodarstva, prerađivače hrane, veletrgovce, restorane, javne kantine, obrazovne programe, pa čak i banku. Oko 20 % poljoprivrednog zemljišta obuhvaća dvije regije i 21 općinu južno od Stockholma, a neki lokalni supermarketi bilježe više od 30 % prodaje ekoloških proizvoda. Cilj je biookruga Sörmland poboljšati pristup ekološkim proizvodima, promicati lokalnu proizvodnju hrane, povećati raznolikost krajolika i podići svijest o koristima ekološke hrane za zdravlje i održivost.

Citati

Karsten Uno Petersen (DK/PES),predsjednik OR-ova Povjerenstva za prirodne resurse (NAT): „Budući da je ZPP glavni alat za potporu razvoju ekološke poljoprivrede, OR poziva na snažniju ulogu regija u upravljanju budućim ZPP-om: Lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u podupiranju ekološke poljoprivrede koja odražava specifičnu situaciju svake regije.”

Kirstine Bille (DA/Zeleni), članica i predstavnica OR-a u žiriju nagrade za ekološku proizvodnju: „Proračun ZPP-a mora se proširiti kako bi se osigurala dodatna sredstva za poljoprivrednike koji prelaze na održive i ekološki prihvatljive prakse. U tim bi se resursima prednost trebala dati bioraznolikosti, zdravlju tla i otpornosti na klimatske promjene, čime bi se osigurala usklađenost poljoprivrede s prirodom i poduprla pravedna sredstva za život poljoprivrednika.”

PovjerenikEU-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowskibio je domaćin svečanosti dodjele nagrada: Danas slavimo ekološku poljoprivredu i ekološki sektor EU-a u cjelini. Taj mi je sektor vrlo blizak jer predstavlja sve što smatram važnim u našem prehrambenom sustavu: napredak prema održivijim metodama i praksama; povećanje otpornosti na klimatske promjene i poremećaje u lancu opskrbe; pružanje mogućnosti malim poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama; te povezivanje lokalnih zajednica putem kratkih lanaca opskrbe i biookruga. Svesrdno čestitam današnjim pobjednicima – oni su živi dokaz snažnog i održivog ekološkog sektora u EU-u.

Kontekst

• Program nagrada EU-a za ekološku proizvodnju sastoji se od sedam kategorija i osam pojedinačnih nagrada. Prepoznaju izvrsne, inovativne, održive i nadahnjujuće projekte koji stvaraju stvarnu dodanu vrijednost za ekološku proizvodnju i potrošnju.
• Lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u razvoju ekološke proizvodnje u svojim regijama. Postoji nekoliko poluga koje mogu koristiti na početku proizvodnog lanca, kao što je zemljišna politika kojom se promiče osnivanje novih poljoprivrednih gospodarstava i potiče poljoprivrednike da prijeđu na ekološku poljoprivredu, i na kraju proizvodnog lanca, stvaranjem lokalnih tržišta i osiguravanjem da oni koji se bave ekološkom poljoprivredom imaju tržište za svoje proizvode.
• Ekološka poljoprivreda jedna je od priča o uspjehu poljoprivrede u EU-u. Riječ je o privlačnom sektoru za poljoprivrednike u EU-u koji donosi ekološke, gospodarske i socijalne koristi. Stoga je promicanje ekološke proizvodnje važna značajka i europskog zelenog plana, koji uključujestrategiju „od polja do stola” i strategiju zabioraznolikost.
• Nakon Akcijskog plana za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, donesenog 2021., Europska komisija radi na daljnjem promicanju koristi ekološke proizvodnje. Udio poljoprivrednog zemljišta EU-a pod ekološkim uzgojem povećao se za više od 50 % u razdoblju od 2012. do 2020., uz godišnje povećanje od 5,7 %. Nažalost, taj se pozitivan trend posljednjih godina pogoršao, djelomično odražavajući pad potrošnje.
• U trenutačnoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) svih 28 strateških planova u okviru ZPP-a uključuje financijska sredstva za potporu ekološkoj poljoprivredi. Na razini EU-a očekuje se da će oko 10 % poljoprivrednih površina primiti potporu ZPP-a za ekološku poljoprivredu do 2027., što je dvostruko više od postotka 2020. Međutim, u skladu s trenutačnim trendovima, EU neće ispuniti svoj cilj da do 2030. 25 % poljoprivrednog zemljišta bude pod ekološkom poljoprivredom. Lokalne i regionalne vlasti stoga se potiče da još više ulažu u taj sektor razmjenom najboljih praksi na razini EU-a.