Usklađeno djelovanje potrebno za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti

Lokalne i regionalne vlasti pozivaju na snažniju prevenciju i veću ulogu u planu EU-a za sigurna srca.

Regije i gradovi usvojili su niz preporuka za borbu protiv porasta kardiovaskularnih bolesti, pozivajući na snažnije socijalne, okolišne i komercijalne preventivne mjere te veću ulogu podnacionalnog upravljanja u planu EU-a za sigurna srca. Mišljenje pod vodstvom Carmine Pacente (IT/Renew Europe), vijećnice grada Milana, usvojeno je na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija 13. listopada.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Europskoj uniji, uzrokuju više od 1,7 milijuna života godišnje i pogađaju oko 62 milijuna ljudi, što ima velik učinak na javno zdravlje, društvo i gospodarstvo. Međutim, kardiovaskularne bolesti u velikoj se mjeri mogu spriječiti i povezane su s promjenjivim čimbenicima rizika koje oblikuju okolišne, društvene, genetske i gospodarske odrednice. Predviđa se da će se bez daljnjeg djelovanja broj kardiovaskularnih bolesti povećati za 90 % do 2050., zbog čega su prevencija i koordinirano djelovanje na svim razinama upravljanja od ključne važnosti.

OR u svojem mišljenju sa žaljenjem ističe da se u Planu za sigurna srca ne prepoznaje ključna uloga lokalnih i regionalnih vlasti u prevenciji, otkrivanju i skrbi za kardiovaskularne bolesti. U mišljenju se Europska komisija poziva da podnacionalno upravljanje uključi u plan provedbe Plana, vodeće inicijative i mehanizme financiranja. OR također žali zbog toga što manje od polovine od 27 država članica EU-a ima nacionalne planove za kardiovaskularno zdravlje i poziva države članice da razviju takve planove u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima.

U mišljenju se nadalje iznosi niz preporuka za prevenciju usmjerenih na rješavanje socijalnih i komercijalnih odrednica kardiovaskularnog zdravlja, uključujući duhan, tjelesnu aktivnost, alkohol i prehranu. Poziva i na strože standarde kvalitete zraka, postupno ukidanje fosilnih goriva i sustavno usklađivanje istraživanja i politika u području zdravlja okoliša i kardiovaskularnog zdravlja.

Otporni, pristupačni i visokokvalitetni zdravstveni sustavi potrebni su i kako bi se osigurala kontinuirana i koordinirana skrb tijekom cijelog putovanja pacijenata, od prevencije i ranog otkrivanja do liječenja i rehabilitacije. Regije i gradovi pozivaju na snažnu strategiju EU-a za radnu snagu u zdravstvu i na uspostavu jasnog europskog cilja za smanjenje rodnih i teritorijalnih razlika u kardiovaskularnoj smrtnosti i pobolu. U mišljenju se također ističu znatne regionalne razlike u kardiovaskularnoj smrtnosti i zdravstvenim nejednakostima diljem EU-a te se naglašava potreba za boljim rješavanjem posebnih izazova s kojima se suočavaju male ruralne i planinske općine. Stoga poziva na uspostavu namjenskog provedbenog okvira za nestabilna područja.

Citat

Izvjestiteljica Carmine Pacente (IT/Renew Europe), članica Vijeća Milana: „Kardiovaskularno zdravlje mora postati zajednički europski prioritet, počevši od prevencije i djelovanja na terenu. Gradovi i regije, uključujući najmanje ruralne zajednice, mogu dati snažan i konkretan doprinos putem urbanističkog planiranja, nabave hrane i obrazovanja u školi. Gradovi i regije na prvoj su liniji promicanja zdravijeg načina života, smanjenja zdravstvenih nejednakosti i osiguravanja da svaki građanin ima pristup prevenciji i kvalitetnoj skrbi, bez obzira na to gdje živi. Planom EU-a za sigurna srca imamo priliku pretvoriti europsku ambiciju u konkretno djelovanje. Kako bi se spasili životi diljem Europe, regije i općine moraju biti punopravni partneri i imati sredstva za djelovanje.”

Kontekst

• Fotografije i videozapisi s plenarnog zasjedanja.
• Pratite račun službe za medije na X-u.
• U većini država članica EU-a lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za osmišljavanje, planiranje, financiranje, pružanje ili nadzor zdravstvene skrbi. Oblikuju i mnoge politike obuhvaćene Planom za sigurna srca, uključujući obrazovanje, socijalnu skrb, javnu nabavu, urbanističko planiranje i planiranje uporabe zemljišta, sport i promicanje zdravlja.
• Europska komisija predstavila je 16. prosinca 2025. Plan za sigurna srca kao dio općeg zdravstvenog paketa. Više informacija
• Mišljenje je usvojeno tjedan dana nakon prvog izdanja Europskog tjedna probira (28. rujna – 4. listopada), koji je pokrenula Europska komisija kako bi podržala napore iz Plana za sigurna srca. Okuplja partnere iz cijele Europe kako bi potaknula ljude da se testiraju i podigla svijest o prevenciji putem događanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Više informacija
• U izvješću o globalnom opterećenju kardiovaskularnim bolestima objavljenom u rujnu 2024. Europski časopis za preventivnu kardiologiju procijenio je da će se kardiovaskularne bolesti do 2050. povećati za 90 %.
• 13 od 27 država članica EU-a ima nacionalne politike ili programe zdravstvenih pregleda usmjerene na kardiovaskularne bolesti i povezana kronična stanja; Austrija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Slovenija. Više informacija

Kontakt:

Hélène Dressen

Tel.: +32 471502795

Helene.dressen@cor.europa.eu