Regije i gradovi pozivaju na ambiciozan dugoročni proračun EU-a za razdoblje nakon 2027. s poboljšanim kapacitetom za upravljanje krizama

Višegodišnji proračun Europske unije za razdobljenakon 2027. mora biti jednostavniji, fleksibilniji i utemeljen na potrebama lokalnih zajednica, koje mogu osigurati da se ulaganjima djelotvorno promiče kohezija na svim područjima. To su glavni prijedlozi uključeni u mišljenje usvojeno na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija (OR) 20. studenoga. U mišljenju koje je sastavila Marie-Antoinette Maupertuis, predsjednica Skupštine Korzike, izneseno je prvo stajalište OR-a prije nego što Europska komisija predstavi prijedlog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje nakon 2027. 

Nedavne smrtonosne poplave u Španjolskoj najnoviji su podsjetnik na to da klimatske katastrofe sve češće pogađaju europska područja. Dugoročni proračun EU-a mora se prilagoditi toj novoj stvarnosti, pružajući nacionalnim i regionalnim vlastima potrebnu potporu tijekom krize, uz istodobno očuvanje dugoročnih ulaganja u socijalnu i teritorijalnu koheziju. 

Stoga je OR pozvao na donošenje proračuna EU-a za razdoblje nakon 2027. koji uključuje prošireni fond za hitne slučajeve ili opću pričuvu za fleksibilnost. Time bi se izbjeglo, kao što se to dogodilo više puta u prošlosti, da se Europska komisija oslanja na opetovanu preraspodjelu i reprogramiranje iz postojećih fondova kao što je kohezijska politika za financiranje novih izazova ili nepredviđenih hitnih situacija. Zahtjev je dodatno naglašen u hitnoj rezoluciji koja će biti usvojena 21. studenog na plenarnom zasjedanju OR-a.

Lokalni i regionalni čelnici i čelnice obvezali su se na jednostavniji i prilagodljiviji proračun EU-a, čime bi se smanjilo umnožavanje sredstava kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi i olakšala upotreba resursa. To pojednostavnjenje trebalo bi se provesti uzimajući u obzir da kohezijska politika sama po sebi nije dovoljna za borbu protiv teritorijalnih nejednakosti. Cjelokupnim proračunom EU-a trebala bi se ojačati gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija u Europi, čime bi se poštovalo takozvano načelo „nenanošenja štete koheziji”. 

Novi dugoročni proračun trebao bi se temeljiti na jasnim ciljevima politike i osigurati da lokalne i regionalne vlasti budu uključene u postupak donošenja odluka smanjenjem birokracije i takozvanom aktivnom supsidijarnošću, načelom partnerstva i višerazinskim upravljanjem.

Protivljenje centraliziranijim programima EU-a

Regije i gradovi snažno su se protivili sve većoj centralizaciji programa financiranja EU-a, kao što je zajednička poljoprivredna politika, što je dovelo do povećanja administrativnog opterećenja za regionalna upravljačka tijela i nedostatka fleksibilnosti za prilagodbu politike regionalnim potrebama. Novi instrumenti kao što je Mehanizam za oporavak i otpornost nakon pandemije bolesti COVID-19 ne mogu se automatski smatrati najboljim modelom upravljanja višegodišnjim programima EU-a za razdoblje nakon 2027. 

Kao što je tijekom svojih saslušanja prepoznalo i nekoliko imenovanih povjerenika, ne bi trebalo ponavljati nedostatak uključenosti gradova i regija u pripremu i provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Isto tako, bit će ključno osigurati da se u budućem Fondu za konkurentnost uzmu u obzir teritorijalne posebnosti. 

SuizvjestiteljiEuropskog parlamenta za dugoročni proračun EU-a za razdoblje nakon 2027. SiegfriedMureșan (RO/EPP) i Carla Tavares (PT/S&D) preuzeli su riječ tijekom plenarne rasprave prije glasovanja o mišljenju. OR je spreman podržati stalne napore Europskog parlamenta da pregovore o proračunu za razdoblje nakon 2027. učini demokratskijima i duboko žali zbog nedostatka strukturiranog dijaloga o toj temi s lokalnim i regionalnim vlastima, kao i s civilnim društvom. 

Citat 

Izvjestiteljica Marie-Antoinette MAUPERTUIS (FR/EA), predsjednica regionalne skupštine Korzike: „ProračunEU-a ključan je alat za ostvarivanje „prava na ostanak”, kojim se osigurava da, neovisno o tome dolazite li s otoka ili iz grada, imate slobodu odabrati gdje ćete živjeti u budućnosti. Budući da je riječ o najvećem programu ulaganja na svijetu, njime bi se trebalo olakšati kretanje ljudi, robe i usluga diljem EU-a, ali i osnažiti lokalne zajednice. Regije i gradovi moraju biti u potpunosti uključeni u postupak donošenja odluka, uz lakši pristup financiranju i manje birokracije. Predlažemo mjere za pojednostavnjenje proračuna, izbjegavanje udvostručavanja sredstava i osiguravanje da svaki euro stigne do zajednica koje namjerava poduprijeti. Kohezija i aktivna supsidijarnost moraju ostati u središtu ulaganja EU-a.”

Više informacija

·Trenutačni dugoročni proračun Europske unije, poznat kao višegodišnji financijski okvir (VFO), vrijedan je oko 1,2 bilijuna eura i traje od 2024. do 2027. Europska komisija trebala bi do 1. srpnja 2025. predstaviti svoj prijedlog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje nakon 2027.

·Gđa Maupertuis predstavila je 14. listopada mišljenje OR-a članovima Odbora za proračun Europskog parlamenta. Prisjetite se sastanka (od min 17:00:00).

·Europski odbor regija glasovat će 21. studenog o mišljenju „Obnovljena kohezijskapolitika nakon 2027. u kojoj nitko nije zapostavljen”, koje su sastavili suizvjestiteljiVasco Alves Cordeiro (PT/PSE), predsjednik OR-a, i Emil Boc (RO/EPP), predsjednik OR-ova Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a.