Europska sigurnost gradit će se u europskim regijama ili se uopće neće graditi

Europa mora pretvoriti prednosti svojih regija u veću sigurnost, industrijske kapacitete i otpornost.

Kontinuirani agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i porast kibernapada, sabotaže i drugih hibridnih prijetnji približili su sigurnosne izazove Europe njezinim građanima. U mišljenju usvojenom 13. listopada Europski odbor regija (OR) poziva na bržu provedbu plana EU-a za transformaciju obrambene industrije te na potpuno uključivanje regija i gradova u jačanje europskih industrijskih kapaciteta.

U mišljenju koje je sastavio Tadeusz Truskolaski (PL/EA), gradonačelnik Białystoka, Odbor tvrdi da je Europi potrebna geografski raznolikija i integriranija i interoperabilnija obrambena industrija s jačim lancima opskrbe i bližom suradnjom među regijama.

OR navodi ruski rat protiv Ukrajine te kibernetičke napade, sabotažu, napade na kritičnu infrastrukturu i opetovane upade bespilotnih letjelica u europski zračni prostor kao dokaz temeljito izmijenjenog sigurnosnog okruženja koje zahtijeva koordinirani europski pristup otkrivanju, zaštiti i odgovoru, a ne fragmentirane nacionalne napore.

Ulaganja u obranu trebala bi ojačati europske regije

OR želi da Europska komisija i države članice utvrde regionalne kapacitete i specijalizacije kako bi se ulaganja mogla usmjeriti tamo gdje će imati najveći učinak. U njemu se navodi da bi MSP-ovi, novoosnovana poduzeća, industrijski klasteri, sveučilišta i istraživački centri trebali biti uključeni od samog početka, zajedno s većim obrambenim poduzećima.

Obećavajuće ideje trebale bi imati jasniji put od testiranja do nabave i proizvodnje, tvrdi se u mišljenju. OR također poziva na jednostavniji pristup financiranju, javnoj nabavi i certificiranju, kraći put od inovacija do tržišta i manje administrativno opterećenje, uz istodobno održavanje transparentnosti te okolišnih, socijalnih i sigurnosnih zaštitnih mjera.

Prema mišljenju OR-a, financiranje obrane trebalo bi učiniti više od povećanja proizvodnje. Ulaganjima bi se trebala stvoriti kvalificirana radna mjesta, pomoći lokalnim poduzećima da rastu, poboljšati infrastruktura dvojne namjene i poduprijeti inovacije u civilnoj primjeni. OR naglašava da bi se tim ulaganjem trebala dopuniti kohezijska politika, a ne preusmjeriti sredstva s regionalnog razvoja.

U mišljenju se poziva na preuzimanje jasnih obveza kako bi se osiguralo da nova ulaganja i mogućnosti EU-a budu otvoreni MSP-ovima, da koriste regionalnim gospodarstvima, jačaju vještine, povećavaju otpornost lanca opskrbe i promiču geografsku rasprostranjenost proizvodnje. Ističe i posebne potrebe regija koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje se suočavaju s većim sigurnosnim pritiscima i zahtijevaju pouzdanu i dugoročnu potporu.

Ukrajina donosi dragocjeno iskustvo u obrambenim naporima Europe

OR želi da Ukrajina ima veću ulogu u europskim obrambenim projektima i industrijskim lancima opskrbe, tvrdeći da je sigurnost EU-a i Ukrajine usko povezana.

Ukrajina je postala jedno od najdinamičnijih svjetskih inovacijskih okruženja u području obrane, posebno kad je riječ o bespilotnim letjelicama, sustavima za borbu protiv bespilotnih letjelica, umjetnoj inteligenciji, elektroničkom ratovanju, digitalnim rješenjima, logistici i upravljanju krizama. Njegova snaga nije samo u brzom razvoju novih tehnologija u stvarnim operativnim uvjetima, prikupljanju izravnih povratnih informacija i prilagodbi novim prijetnjama iznimnom brzinom, što bi moglo koristiti europskoj obrambenoj industriji.

U mišljenju se poziva na bližu suradnju kako bi se ukrajinskim i europskim partnerima omogućilo da zajedno razvijaju, testiraju, nabavljaju i proizvode rješenja. U njemu se kao primjeri navode inicijative kao što su BraveTechEU i EUDIS Tech Alliances. Europa može osigurati razmjere, ulaganja i industrijske kapacitete, a Ukrajina doprinosi agilnosti, praktičnom stručnom znanju i rješenjima koja su već testirana u tom području.

Citat:

• Tadeusz Truskolaski (PL/EA), gradonačelnik Białystoka i izvjestitelj OR-a: „Za stanovnike Białystoka i drugih regija na istočnom krilu Europe sigurnost nije apstraktno pitanje. Rat u Ukrajini i promjenjiva priroda prijetnji pokazuju koliko su pripravnost, otpornost i učinkovita suradnja postali važni. Naš zadatak nije izazvati uzbunu, već osigurati da se ljudi osjećaju sigurno kroz konkretne akcije. Europi su potrebni jedinstvo, industrijski kapaciteti i učinkoviti mehanizmi odgovora kako bi se to postiglo, ne za deset godina, već sada. Države članice i regije stoga moraju surađivati na jačanju europskih lanaca opskrbe i bržem pretvaranju inovacija u praktična rješenja. Pogranične regije moraju biti punopravni partneri u donošenju odluka kojima se oblikuje sigurnost Europe.”

Kontekst:

• U procjeni Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) objavljenoj u srpnju 2026. dokumentirane su 144 sumnje na ruske upade bespilotnih letjelica u 13 zemalja NATO-a i Irskoj od kolovoza 2024. do veljače 2026., uključujući incidente koji utječu na zračne luke, vojne objekte i drugu osjetljivu infrastrukturu. Naknadni incidenti 2026. upućuju na to da se ukupan broj zabilježenih slučajeva povećao na oko 200 i da i dalje raste.
• Plan preobrazbe obrambene industrije EU-a dio je širih nastojanja da se do 2030. poboljša obrambena pripravnost Europe. U Planu za obrambenu pripravnost do 2030. utvrđuju se ključne etape u pogledu sposobnosti i predlažu četiri vodeća europska projekta: promatračka misija na istočnim granicama, europska inicijativa za obranu od bespilotnih letjelica, europski zračni štit i europski svemirski štit. Komisija je 3. srpnja 2026. predložila pet europskih projekata od zajedničkog interesa u području obrane u okviru Programa za europsku obrambenu industriju vrijednog 1,5 milijardi eura, pri čemu je za njihovo pokretanje i uvođenje predviđeno 325 milijuna eura. Obuhvaćaju bespilotne letjelice i sustave za obranu od bespilotnih letjelica, pomorsku obranu i obranu na morskom dnu, svemirsku, zračnu i raketnu obranu te sigurnost duž istočnog krila EU-a. U svakom projektu u prosjeku sudjeluje 18 država članica, dok Ukrajina sudjeluje u četiri od pet. Dodatne informacije dostupne su na stranicama Europske komisije: zajedničke obrambene projekte; Program za europsku obrambenu industriju; Plan za obrambenu pripravnost do 2030. Širi okvir uključuje i instrument SAFE u vrijednosti od 150 milijardi eura, Skupni paket za obrambenu pripravnost i milijardu eura u okviru programa rada Europskog fonda za obranu za 2026.
• Mišljenje OR-a usvojeno je na 173. plenarnom zasjedanju održanom 13. listopada 2026.

Kontakt:
Wioletta Wojewodzka
Tel: +32 473 84 39 86
wioletta.wojewodzka@cor.europa.eu