Nijedna generacija ne smije biti zapostavljena i nijedno područje ne smije biti zapostavljeno na karti europskog kulturnog kompasa

Lokalni i regionalni čelnici složili su se da Europa treba pojačati međugeneracijsku pravednost i naglasili da kulturna strategija EU-a mora služiti lokalnim zajednicama.

Europski odbor regija (OR) održao je 13. listopada raspravu na plenarnom zasjedanju s Glennom Micallefom, europskim povjerenikom za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport. Rasprava je bila usmjerena na potrebu za međugeneracijskom pravednošću i za time da se kulturna strategija EU-a temelji na teritorijalnoj provedbi, višerazinskom upravljanju te snažnijem i predvidljivijem financiranju.

Regije i gradovi pozdravili su „Kulturni kompas za Europu” i njegovu ključnu ulogu u njegovoj provedbi. Međutim, u mišljenju „Kulturni kompas”, koje je sastavila Tanya Hristova (BG/EPP), gradonačelnica općine Gabrovo, ističe se zabrinutost zbog sve veće centralizacije financiranja u budućem višegodišnjem financijskom okviru te nacionalnih i regionalnih partnerskih planova te se naglašava potreba za očuvanjem decentraliziranog i teritorijalno dostupnog financiranja kulture. Poziva na prelazak s fragmentirane kratkoročne potpore projektima na višegodišnje, fleksibilne i male instrumente dostupne manjim kulturnim akterima, među ostalim u ruralnim, pograničnim i demografski osjetljivim područjima.

Strateško javno dobro, a ne sektorska politika

OR tvrdi da bi kulturu i kulturnu baštinu trebalo priznati kao strateška javna dobra koja doprinose demokraciji, održivosti, konkurentnosti te socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Također ističe da se kultura još uvijek ne odražava u dovoljnoj mjeri u UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Članovi inzistiraju na tome da bi se lokalne i regionalne vlasti trebale smatrati strateškim partnerima i sukreatorima, a ne samo izvršiteljima isporuke. Od Europske komisije traže da sustavno procjenjuje teritorijalni učinak budućih kulturnih inicijativa i instrumenata financiranja EU-a.

Lokalni i regionalni čelnici smatraju da je ulaganje u kulturu također ulaganje u obranu i jačanje demokracije u Europi. U mišljenju se kulturna mjesta, lokaliteti kulturne baštine i participativne kulturne aktivnosti opisuju kao ključna lokalna demokratska infrastruktura, posebno u ruralnim i udaljenim područjima te područjima u nepovoljnom položaju. Članovi nadalje naglašavaju važnost osiguravanja sudjelovanja nacionalnih, etničkih i jezičnih manjina u kulturnom životu.

Gradovi i regije pozivaju institucije EU-a da osiguraju praktične sinergije između Kulturnog kompasa i europskog štita za zaštitu demokracije. Pozdravljaju i zajedničku izjavu „Europa za kulturu – kultura za Europu” koju su države članice EU-a, Europski parlament i Europska komisija usvojili u lipnju 2026., u kojoj se predlaže da je podrže i OR i Europski gospodarski i socijalni odbor.

OR također traži jasna pravila o pripisivanju, licenciranju i naknadi u okvirima upravljanja umjetnom inteligencijom kako bi umjetnici te kulturni i kreativni sektori zadržali smislenu kontrolu nad načinom na koji se njihova djela upotrebljavaju i priznaju. U mišljenju se dodaje da otporni kulturni ekosustavi zahtijevaju pravedne radne uvjete, naknadu i socijalnu zaštitu za kulturne djelatnike.

Zalaganje za međugeneracijsku pravednost Na

raspravi je povjerenik Micallef pokrenuo inicijativu „Glasovi budućnosti”, poziv na pravedno oblikovanje politika, osiguravanje pravednih mogućnosti i izgradnju pravednih mjesta. Zajedno s predsjednicom OR-a Katom Tüttő, povjerenica je pozvala članove da postanu saveznici u postizanju tog cilja potpisivanjem novoosnovane obveze o međugeneracijskoj pravednosti.

Obveza je u skladu sa Strategijom EU-a za međugeneracijsku pravednost usvojenom 5. ožujka 2026. i temelji se na odgovarajućem mišljenju OR-a usvojenom 2025. (Tine Radinja/Zeleni+Pro), u kojem se potvrđuje da ondje gdje ljudi žive snažno utječe na njihove mogućnosti i da su lokalne i regionalne vlasti ključne za provedbu ciljanog, lokaliziranog djelovanja. Poziva lokalne i regionalne vlasti da usvoje pristup oblikovanju politika usmjeren na budućnost, razmotre dugoročne učinke na buduće generacije te ojačaju suradnju i solidarnost među dobnim skupinama. Njegove obveze uključuju podupiranje inovativnih modela stanovanja, jačanje održivog razvoja, poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama skrbi te uključivanje svih generacija u prakse strukturiranog demokratskog sudjelovanja.

Potpisivanjem obveze lokalni i regionalni čelnici i čelnice jasno se obvezuju da će tu ambiciju pretvoriti u praksu: promicanje pravednog oblikovanja politika, pravednih mogućnosti i pravednih mjesta, lokalne i regionalne vlasti središnji su akteri u prekidanju ciklusa međugeneracijskog nepovoljnog položaja i izgradnji temelja za napredak budućih generacija.

Europske prijestolnice kulture 2027.

Plenarno zasjedanje također je okrenulo pozornost na Liepāju (Latvija) i Évoru (Portugal), europske prijestolnice kulture za 2027. Gunārs Ansiņš, vijećnik Gradskog vijeća Liepāje, i Carlos Zorrinho, gradonačelnik Évore, predstavili su glavne ideje Europske prijestolnice kulture u svojim gradovima.

Citati

Kata Tüttő, predsjednica Europskog odbora regija: „Povjerenica Micallef danas je na plenarnoj sjednici odlučila preuzeti obveze za međugeneracijsku pravednost, što je izravno praćenje mišljenja koje smo o toj temi usvojili 2025. Potpisivanjem tih obveza ponovno potvrđujemo svoju predanost izgradnji pravednije budućnosti za sve generacije. Obvezujemo se na dugoročno planiranje, održivi razvoj i kvalitetne javne usluge, a također želimo osigurati pristup svim generacijama u smislenim i uključivim kulturnim aktivnostima. Glavni grad kulture i Kulturni kompas koji su danas stavljeni u središte naših razmjena pokazuju put, ostat ćemo na putu!

Glenn Micallef, europski povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport: „Nakon što sam doživio Vallettu 2018., svjestan sam ponosa i mogućnosti koje Europska prijestolnica kulture može donijeti. Dok se Liepāja i Évora pripremaju za 2027., naša je ambicija pomoći gradovima da izgrade nasljeđe koje traje: prostori za kulturu, prilike za lokalne umjetnike i zajednice koji se zbližavaju, od čega koristi imaju ljudi danas i generacije koje dolaze.”

Tanya Hristova (BG/EPP), gradonačelnica općine Gabrovo i izvjestiteljica: Kulturni kompas s pravom prepoznaje kulturu kao temelj europskog identiteta, demokratskih vrijednosti i blagostanja. U mišljenju Odbora regija poziva se na to da se ta zajednička ambicija pretvori u konkretne rezultate na svim područjima, pri čemu bi lokalne i regionalne vlasti bile u potpunosti priznate kao partneri u oblikovanju i provedbi kulturnih politika. Osiguravanjem jednakih mogućnosti za sudjelovanje u kulturi i održivih i pristupačnih ulaganja možemo ojačati kulturnu raznolikost Europe, ojačati socijalnu koheziju i osnažiti zajednice da oblikuju vlastitu budućnost.”

Kontekst

• Priopćenje za medije Europske komisije od 13. listopada o pokretanju obveze međugeneracijske pravednosti (dodati poveznicu na javnu objavu)

• Kulturni kompas za Europu, koji je Europska komisija donijela 12. studenoga 2025., strateški je okvir osmišljen za integraciju kulture u oblikovanje politika Europske unije.

• Zajednička izjava „Europa za kulturu – kultura za Europu”.

Kontakt

Víctor Moreno Morales de Setién
Tel: +32 475999662
victor.morenomoralesdesetien@cor.europa.eu