raseljeni Ukrajinci: Regije i gradovi EU-a pozivaju na sigurnu budućnost

Lokalni i regionalni čelnici pozivaju Europu da milijunima Ukrajinaca pruži jasnoću, dostojanstvo i istinski izbor između izgradnje budućnosti u EU-u i sigurnog povratka kući.

Budući da Rusija pojačava napade na civilnu i energetsku infrastrukturu uoči zime, vjerojatnost da će velik broj Ukrajinaca pobjeći iz svoje zemlje ponovno se povećava. U tom kontekstu i kako bi imali pravnu sigurnost i održive izglede za raseljene osobe iz Ukrajine, gradovi i regije imaju središnju ulogu i potrebni su im predvidljivo financiranje i dostatni administrativni kapaciteti za oblikovanje tranzicije koja nadilazi privremenu zaštitu, Europski odbor regija (OR) u svojem je mišljenju „Od privremene zaštite do održivih rješenja za raseljene Ukrajince u EU-u – uloga gradova i regija”, usvojenom na 173. plenarnom zasjedanju 13. listopada 2026.

Prema podacima Eurostata od srpnja 2026. 4,4 milijuna državljana trećih zemalja koji su pobjegli iz Ukrajine uživalo je privremenu zaštitu u EU-u. UNHCR izvješćuje da je 49 % ukrajinskih izbjeglica izrazilo nade ili namjere za povratak u budućnosti, pri čemu su poboljšanje sigurnosti, pristup stanovanju i dostupnost osnovnih usluga među ključnim uvjetima koji utječu na povratak. Više od četiri godine nakon opće ruske invazije te brojke naglašavaju potrebu za prelaskom s hitnog odgovora na jasne, koordinirane i održive aranžmane, ističe se u mišljenju OR-a. S obzirom na to da privremena zaštita završava 4. ožujka 2028., EU i njegove države članice moraju iskoristiti preostalo razdoblje za pripremu održivih rješenja za raseljene osobe iz Ukrajine i zajednice domaćine, tvrdi OR.

U mišljenju koje je sastavila Antje Grotheer (DE/PES), predsjednica Parlamenta savezne zemlje Bremen i predsjednica Radne skupine OR-a za Ukrajinu, poziva se na postupnu i koordiniranu tranziciju koja odražava pojedinačne okolnosti, štiti stečena prava i izbjegava nedostatke u zaštiti. U njemu su utvrđena tri prioriteta: podupiranje održivog uključivanja raseljenih Ukrajinaca u europske zajednice; ulaganje u njihovo obrazovanje, vještine i profesionalni razvoj u korist društava domaćina i oporavka Ukrajine; te omogućivanje dobrovoljnog, informiranog, sigurnog i održivog vraćanja i reintegracije kada to uvjeti dopuste.

Gradovi i regije ključni su za odgovor Europe od početka ruskog rata jer pomažu ljudima da pronađu sigurnost i pružaju stanovanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb, potporu za zapošljavanje i socijalne usluge. OR naglašava da njihovo iskustvo mora oblikovati odluke EU-a i nacionalne odluke o budućim načinima boravka, mjerama uključivanja i potpori dobrovoljnom povratku i reintegraciji.

Lokalne i regionalne vlasti stoga bi trebale biti izravno uključene u osmišljavanje i provedbu tranzicije. Potrebna su im i predvidljiva financijska sredstva EU-a i nacionalna financijska sredstva, zajedno s dostatnim administrativnim kapacitetima, kako bi se održale osnovne javne usluge, odgovorilo na stambene pritiske i zaštitila socijalna kohezija u zajednicama domaćinima.

Odbor poziva na uklanjanje trajnih prepreka zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, odgovarajućem stanovanju i priznavanju kvalifikacija, čime bi se raseljenim osobama omogućilo da žive samostalno, doprinose svojim vještinama i u potpunosti sudjeluju u svojim zajednicama. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti djeci i mladima, ženama, starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugima u ranjivom položaju.

Lokalni i regionalni predstavnici i predstavnice ustraju u tome da svaki budući povratak u Ukrajinu bude dobrovoljan, informiran, siguran i održiv te da odražava obiteljsku situaciju, zdravlje, obrazovanje i veze među zajednicama svake osobe. Gradovi i regije EU-a i Ukrajine trebali bi surađivati kako bi poduprli dostojanstvenu reintegraciju, obnovili stanovanje i lokalne javne usluge te osigurali kontinuitet u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnoj zaštiti.

Citati:

• Antje Grotheer (DE/PES), predsjednica Parlamenta savezne zemlje Bremen, predsjednica Radne skupine OR-a za Ukrajinu i izvjestiteljica OR-a: „Privremena zaštita bila je pravi odgovor na hitne situacije, ali to ne može biti dugoročni odgovor. Ljudima koji su prisiljeni pobjeći iz Ukrajine zbog ruskog rata potrebna je sigurnost u pogledu njihove budućnosti. Europa mora pripremiti jasnu tranziciju, a gradovi i regije koji je provode na terenu moraju imati stvarnu ulogu u njezinu oblikovanju.”
• Ylva Johansson, posebna izaslanica za Ukrajince u Europskoj uniji, Europska komisija: „Sada je vrijeme da shvatimo da prema Ukrajincima ne bismo trebali postupati samo kao prema ranjivim izbjeglicama; Trebamo se prema njima odnositi kao prema našim partnerima. Njihova budućnost dio je budućnosti Ukrajine, a ta je budućnost u Europskoj uniji. Smatram da je 4,4 milijuna Ukrajinaca u EU-u ljudski most između Ukrajine i EU-a. Neki od njih željeli bi se vratiti u Ukrajinu, drugi se neće vratiti, ali kao što sam rekao, svi su vrlo željni poduprijeti obnovu Ukrajine i željeli bi biti dio naše zajedničke europske budućnosti. Važno je da učinimo sve kako bismo to podržali i pripremili se za to.”
• Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i predsjednik Udruge ukrajinskih gradova (putem interneta): „Prošla zima bila je za nas ključna. Preživjeli smo. Činimo sve što možemo kako bismo se pripremili za sljedeću zimu. Molim vas, nikada ne podcjenjujte opasnosti onoga što Rusija trenutno radi u Ukrajini. Također, vrlo važno, kada će rat biti zaustavljen, glavni nam je cilj dovesti naše izbjeglice. Možemo to učiniti - prva točka - ako dođe mir. Drugo, našim će izbjeglicama biti potrebna radna mjesta u Ukrajini i kvaliteta života na europskoj razini. Molim te, ostani s nama. Vrlo je važno ne biti sam.”
• Tetiana Yehorova-Lutsenko, predsjednica Ukrajinskog udruženja okružnih i regionalnih vijeća (UAROR) i predsjednica Regionalnog vijeća Harkiva: Milijuni Ukrajinaca koji trenutačno žive izvan granica naše zemlje ogroman su ljudski potencijal koji si Ukrajina ne može priuštiti. Ukrajinci u europskim zajednicama moraju ostati povezani s Ukrajinom i imati mogućnost dobrovoljnog povratka u Ukrajinu. Želim naglasiti nekoliko temeljnih pitanja. Prvo, sigurnost je glavni uvjet za povratak naših građana. U nacrtu rezolucije s pravom se navodi da bi povratak trebao biti dobrovoljan, siguran, dostojanstven i da bi se u njemu trebalo uzeti u obzir stanje u određenim regijama Ukrajine. Drugo, obnova ukrajinskih zajednica mora postati dio europske politike.”
• Tetiana Hasanenko, načelnica gradske vojne uprave Oleshkyja, regija Herson: „Ukrajinci se svakodnevno suočavaju s prijetnjom granatiranja, gubitka stambenog prostora i prisilnog raseljavanja. U tim je okolnostima nastavak privremene zaštite ključan za mnoge Ukrajince, posebno za žene i djecu kojima je u budućnosti potrebna stabilnost i povjerenje. Istodobno, ne smijemo zaboraviti na Ukrajince koji ostaju na privremeno okupiranim područjima i nemaju mogućnost bijega. Stoga vam se obraćam: pomoći Ukrajini i Ukrajincima. Pravo građana na sigurnost ne bi trebalo ovisiti o tome na kojoj su strani bojišnice.”

Kontekst:

• Direktiva o privremenoj zaštiti aktivirana je u ožujku 2022. nakon opće ruske invazije na Ukrajinu. Raseljenim Ukrajincima omogućio je neposredan pristup boravku, zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnoj pomoći diljem Europske unije. Vijeće je 30. srpnja 2026. produljilo privremenu zaštitu do 4. ožujka 2028. Komunikacija Europske komisije o zajedničkom europskom putu naprijed za Ukrajince u EU-u i Preporuka Vijeća o koordiniranom prelasku izvan okvira privremene zaštite pružaju okvir za pripremu održivih aranžmana nakon trenutačnog razdoblja zaštite.

Kontakt:

Wioletta Wojewodzka

Tel. +32 (0)2 282 2289
Mobilni telefon: +32 (0)473 843 986

wioletta.wojewodzka@cor.europa.eu