Predsjednik Sandu govori na prvom sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora s Moldovom

U Kišinjevu Europski odbor regija pokreće i svoj novi pilot-projekt Akademija Istočnog partnerstva za lokalne i regionalne državne službenike.

Na uvodnom sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora Europskog odbora regija i Republike Moldove održanom 15. rujna u glavnom gradu Moldove Kišinjevu poslan je snažan politički signal potpore putu te zemlje prema članstvu u EU-u. Dan ranije Kišinjev je također bio domaćin 15. godišnjeg sastanka Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP). Usredotočila se na inozemnu manipulaciju informacijama i pokrenula pilot internetsku akademiju za državne službenike.

Predsjednica Moldove Maia Sandu osobno se obratila lokalnim i regionalnim čelnicima EU-a i Moldove na prvom sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora (ZSO). U svom uvodnom govoru nazvala je sastanak važnim izvorom zamaha za zemlju dok napreduje na putu prema EU-u i naglasila ulogu novog formata u izravnoj razmjeni iskustava, najboljih praksi, kulturnih i školskih razmjena.

Produbljivanje dijaloga na lokalnoj i regionalnoj razini

ZSO je podržao zajedničku izjavu u kojoj se poziva na veću decentralizaciju, financijsku autonomiju, uključivo upravljanje i strukturirano sudjelovanje udruga lokalne uprave. U dokumentu, koji je pokrenut na prijedlog člana OR-a u ZSO-u Emila Draghića (RO/EA), ističe se potreba za posebnom potporom EU-a, jačom prekograničnom suradnjom i usklađivanjem s europskim demokratskim standardima. 

Trebalo je manje od godinu i pol dana da se suradnja OR-a s Moldovom unaprijedi iz radne skupine u format zajedničkog savjetodavnog odbora. To pokazuje snažnu političku potporu lokalnoj demokraciji i višerazinskom upravljanju kao neizostavnim komponentama za uspješno proširenje EU-a. Osnivanje ZSO-a priznanje je ključne uloge lokalnih i regionalnih vlasti u budućnosti Moldove unutar EU-a. U njemu se odražava čvrsta predanost EU-a i Moldove produbljivanju uzajamnog dijaloga i suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini.

Premošćivanje donošenja odluka i provedbe

U suradnji sa ZSO-om OR i Moldova postavili su temelje za dugoročno partnerstvo kojim će se osigurati da lokalne i regionalne vlasti na obje strane budu aktivno uključene u proces pristupanja te zemlje. Forum će pomoći u utvrđivanju posebnih potreba, predlaganju praktičnih rješenja i preporuka o politikama na temelju iskustva u državama članicama EU-a i drugim pridruženim zemljama. Nudi platformu za savjetovanje o posebnoj potpori koja se pruža u okviru Instrumenta za reforme i rast te o financijskim sredstvima dostupnima u sljedećem proračunu EU-a. To je mjesto za istorazinsku razmjenu među općinama i regijama,  i na političkoj i na tehničkoj razini,  radi prijenosa ključnog znanja i zajedničkih projekata koji mogu pomoći u ubrzanju integracije Moldove u EU. Osim toga, cilj je ZSO-a ojačati institucionalna partnerstva, primjerice s Kongresom Vijeća Europe. 

Na razini EU-a uvid ZSO-a u način na koji se reforme percipiraju i provode na lokalnoj razini bit će vrijedan materijal za godišnje izvješće o proširenju za Moldovu koje priprema Europska komisija.

Borba protiv inozemne manipulacije informacijama

Kišinjev je 14. rujna bio domaćin još jednog važnog događanja – 15. godišnjeg sastanka Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP). U središtu rasprave bile su inozemna manipulacija informacijama i uplitanje (FIMI), kao i stanje lokalnih i regionalnih medija u zemljama Istočnog partnerstva. Moldova je, uz Ukrajinu,  među glavnim ciljevima inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama zbog procesa pristupanja EU-u i strateške orijentacije. U nedavnim izborima došlo je do sve sofisticiranijeg uplitanja koje uključuje koordinirane internetske kampanje, mreže dezinformiranja i pokušaje oblikovanja stavova javnosti prema procesu europske integracije u zemlji.

Izgradnja kapaciteta lokalnih i regionalnih državnih službenika

Tijekom sastanka CORLEAP-a u Kišinjevu OR je pokrenuo pilot-projekt Akademije Istočnog partnerstva za javnu upravu na lokalnoj i regionalnoj razini (EPA) kojom bi se javnim službenicima iz partnerskih zemalja omogućio izravan pristup europskim institucijama, stručnom znanju i stvarnim primjerima iz gradova i regija EU-a. Online tečajevi bit će dostupni na jezicima sudionika. Nastavni plan i program uključivat će praktične uvide u to kako gradovi i regije EU-a rješavaju svakodnevne probleme te će omogućiti umrežavanje s kolegama preko granica. Pilot-akademija održat će se u prvoj polovici 2027.

Citati:

• Kata Tüttő (HU/PES), predsjednica Europskog odbora regija: Sudjelovanje predsjednice Maie Sandu na današnjem inauguracijskom sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora jasan je znak savršenog zamaha na putu Moldove prema pristupanju EU-u. Moldova je donijela jasnu i hrabru odluku o prelasku na Europsku uniju. Europski odbor regija čvrsto se zalaže za taj izbor. Smatramo da se proširenje ne odnosi samo na pregovore o poglavljima i usklađivanje zakonodavstva. Riječ je o približavanju Europe građanima. Zbog toga gradovi, općine i regije moraju biti dio procesa od samog početka. Zajednički savjetodavni odbor bit će snažna poluga za ostvarenje tog cilja.”
• Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove: „Naše partnerstvo na državnoj razini razvija se u mnogo konkretnijem obliku između moldavskih lokalnih i regionalnih vlasti i njihovih partnera u drugim europskim zemljama. Time se omogućuje izravna razmjena iskustava, najboljih praksi, kulturnih i školskih razmjena. Pozdravljamo pokretanje Akademije Istočnog partnerstva za javnu upravu, koja će biti važan instrument za izgradnju kapaciteta državnih službenika na regionalnoj i lokalnoj razini. Današnji sastanak i budući rad Zajedničkog savjetodavnog odbora Moldove i Europskog odbora regija još su jedan važan zamah u tim nastojanjima.
• Mariana Gâju (RO/PES), supredsjedateljica ZSO-a za Moldovu i gradonačelnica općine Cumpăna Commune, okrug Constanța: „Europska budućnost Moldove neće se graditi samo u pregovaračkim dvoranama. Izgradit će se u svakom gradu, gradu i selu, gdje reforme moraju stvarno utjecati na svakodnevni život ljudi. Novi Zajednički savjetodavni odbor pretvara lokalne vlasti iz promatrača u partnere i daje im snažniji glas u tom procesu. Surađivat ćemo kako bismo osigurali da se pristupanjem ojača lokalna demokracija, poboljšaju javne usluge i da nijedna zajednica ne bude zapostavljena.”
• Valentina Casian, supredsjedateljica ZSO-a i gradonačelnica općine Strășeni: „Danas činimo važan korak kako bi glas naših zajednica bio bliži Europi. Zajednički savjetodavni odbor struktura je koja se očekuje već deset godina. Želio bih da se tom platformom uspostavi stalna veza za poticanje institucijskog dijaloga između Europske unije te nacionalne i lokalne razine u Republici Moldovi. Pozivam lokalne vlasti da imaju aktivnu ulogu u procesu europske integracije jer se europska integracija ne može postići samo odlukama i politikama. Izgrađena je u zajednicama, u školama, u infrastrukturi i javnim uslugama visoke kvalitete, u učinkovitoj i transparentnoj upravi u blizini ljudi. Moldavske zajednice moraju biti aktivni dio te europske izgradnje.”
• Patrick Molinoz (FR/PES), vršitelj dužnosti supredsjednika i potpredsjednika CORLEAP-a za regiju Bourgogne-Franche-Comté: „Stranim uplitanjem nastoji se manipulirati javnim mnijenjem svugdje. Time se potkopava čak i lokalna razina, koja uživa najvišu razinu povjerenja među građanima. Gradovi i regije stoga moraju imati odgovarajuće alate za osiguravanje svoje kibersigurnosti i borbu protiv takvog uplitanja i, u širem smislu, svih oblika dezinformacija. Pozivamo Europu da podrži lokalne vlasti, neovisno novinarstvo i medijsku pismenost. Zaštita našeg informacijskog prostora ključna je za očuvanje demokracije, počevši od lokalne razine.”
• Constantin Cojocari, supredsjednik CORLEAP-a i gradonačelnik Edineta, Moldova: „Kao gradonačelnik i supredsjedatelj CORLEAP-a, ali i kao bivši učitelj i ravnatelj škole, oduševljen sam što pokrećemo pilot-projekt Akademije Istočnog partnerstva za javnu upravu na lokalnoj i regionalnoj razini (EPA). Riječ je o provedbi dugoročne odluke CORLEAP-a i odgovoru na stvarne i velike potrebe državnih službenika u lokalnoj i regionalnoj javnoj upravi u Moldovi i drugim zemljama Istočnog partnerstva. Nadam se da je ovaj pilot-projekt tek početak sveobuhvatne akademije.”

Kontekst:

• Videosnimka 15. godišnjeg sastanka CORLEAP-a u Kišinjevu u Moldovi.

• Videosnimka sastanka ZSO-a za Moldovu održanog 15. rujna 2026. u Kišinjevu.

• Mišljenje OR-a „Paket mjera za proširenje za 2025. – Ukrajina, Moldova & Gruzija”. Izvjestitelj: Patrick Molinoz (FR/PES), potpredsjednik Regije Bourgogne-Franche-Comté.

• CORLEAP je jedina platforma EU-a koja pruža priliku za raspravu o doprinosu gradova i regija razvoju zemalja Istočnog partnerstva EU-a (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina). CORLEAP se sastoji od 33 regionalna i lokalna političara: 18 članova OR-a i 15 predstavnika iz pet zemalja Istočnog partnerstva. Svaka zemlja Istočnog partnerstva ima tri mjesta. Mjesta u EU-u raspodjeljuju se prema političkom sastavu OR-a, podijeljenom između njegovih šest političkih klubova: Europska pučka stranka (EPP), Stranka europskih socijalista (PES), Renew Europe (RE), Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Europski savez (EA) i Zeleni. Između godišnjih sastanaka CORLEAP-a Predsjedništvo djeluje kao upravljačko tijelo. Predsjedništvo je odgovorno za koordinaciju rada CORLEAP-a, praćenje njegovih aktivnosti, izvješća i rezolucija. Sastoji se od pet članova iz partnerskih zemalja i šest članova iz OR-a koji predstavljaju EU.

• Moldovi je u lipnju 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Nakon odluke Europskog vijeća u prosincu 2023. pregovori su započeli na prvoj međuvladinoj konferenciji 25. lipnja 2025. Moldova je u svibnju 2025. donijela Nacionalni program pristupanja Moldove za razdoblje 2025. 2029.; a u srpnju 2025. održan je prvi sastanak na vrhu EU-a i Moldove, čime je obilježena nova faza suradnje i integracije. U rujnu 2025. Europska komisija zaključila je svoja prva sveobuhvatna izvješća o provjeri, a tehnički pregovori o svih šest klastera pokrenuti su u ožujku 2026. Parlamentarni odbor za pridruživanje EU-a i Moldove donio je 5. svibnja 2026. izjavu u kojoj se poziva na službeno otvaranje pregovora, dok je vlada Moldove naznačila svoj cilj da se pregovori o pristupanju privremeno zatvore do početka 2028. U srpnju 2026. europska integracija Moldove ušla je u novu fazu otvaranjem drugog pregovaračkog klastera za pristupanje EU-u – 6. klastera „Vanjski odnosi”. Instrument za reforme i rast (1,9 milijardi EUR) ključan je instrument za potporu procesu pristupanja. U okviru sljedećeg VFO-a očekuje se da će se suradnja EU-a sa zemljama kandidatkinjama voditi nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva.