Izjava povodom Međunarodnog dana žena 2025.

Uoči Međunarodnog dana žena predsjednica Europskog odbora regija (OR) Kata Tüttő i predsjednica Povjerenstva OR-a za socijalnu politiku, obrazovanje, zapošljavanje, istraživanje i kulturu (SEDEC) Heike Raab naglasile su potrebu za jačanjem napora u borbi protiv nejednakosti između žena i muškaraca te izrazile žaljenje zbog toga što se u Planu za prava žena koji je Europska komisija predstavila 7. ožujka zanemaruje ključna važnost rada lokalnih i regionalnih čelnika na terenu kako bi se osigurale jednake mogućnosti.

Predsjednica Europskog odbora regija Kata Tüttőizjavila je: „Međunarodni dan žena poziv je na djelovanje, a ne proslava. Rodna ravnopravnost jedan je od stupova europske demokracije, no žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici. Europski odbor regija poduzeo je korak naprijed svojim Akcijskim planom za rodnu ravnopravnost, ali potrebno je učiniti više. Pozivamo države članice da osiguraju uravnoteženu zastupljenost i osnaže više žena da budu predvodnice na lokalnoj i regionalnoj razini. Programi kao što je mreža mladih izabranih političara ključni su za poticanje i podupiranje sljedeće generacije žena na vodećim položajima. Kao regionalni i lokalni čelnici svakodnevno doprinosimo poboljšanju rodne ravnopravnosti u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, obrazovanje, radno okruženje i kultura. Iako se u nedavno predstavljenom Planu za prava žena uglavnom razrađuje uloga nacionalnih aktera, uz nedostatak svijesti o važnosti lokalne razine u tom nastojanju, nastavit ćemo raditi na tome da se napori EU-a oslanjaju na potpunu mobilizaciju svih razina vlasti. Kad žene i djevojčice napreduju, zajednice napreduju, vodstvo jača, a društvo napreduje.” 

Predsjednica Povjerenstva za socijalnu politiku, obrazovanje, zapošljavanje, istraživanje i kulturu (SEDEC) Heike Raab (DE/PES), državna tajnica za Europu i medije Porajnja-Falačke, izjavila je: „Na Međunarodni dan žena, kao predsjednica povjerenstva SEDEC, važno mi je da se i dalje snažno borimo protiv nejednakosti između žena i muškaraca. Svaka žena i svaka djevojka moraju imati jednake mogućnosti, bez obzira na njihovo podrijetlo. Pristup obrazovanju, zapošljavanju i društvenom sudjelovanju mora biti otvoren svima. Samo na taj način možemo stvoriti istinski uključivu i pravednu Europu bez prepreka. Diskriminacija na temelju spola mora prestati 2025. Plan EU-a za prava žena važan je korak. Time postavljamo put prema tome da rodna ravnopravnost postane temeljno načelo svih politika EU-a, od gospodarskog razvoja do zdravstvene skrbi i političke zastupljenosti.”

Kontekst

Europska komisija predstavila je 7. ožujkaPlan EU-aza prava žena i Deklaraciju o načelima za rodno ravnopravno društvo, čiji je cilj jačanje rodne ravnopravnosti diljem Unije. U skladu je s obvezama iz Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. i usklađen je sa širim načelima EU-a, uključujući europski stup socijalnih prava i ciljeve održivog razvoja (5. cilj), te se u njemu prepoznaje ostvareni napredak, ali i trajni izazovi, kao što su rodno uvjetovano nasilje, razlika u plaćama i nedovoljna zastupljenost na vodećim položajima. 

EU je od 2019. uveo obvezujuće mjere kojima se jačaju načela jednake plaće za jednak rad, rodno uravnoteženi odbori trgovačkih društava, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, obvezujući standardi za tijela za ravnopravnost i borba protiv nasilja nad ženama. Međutim, indeks rodne ravnopravnosti EU-a i dalje pokazuje znatne razlike među državama članicama, pri čemu Švedska ima najvišu (82), a Rumunjska najnižu (58), dok osam država članica (Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka) dodatno zaostaje za ostatkom Europe na putu prema rodnoj ravnopravnosti. 

Strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., koja bi trebala biti revidirana do kraja ove godine, utvrđuju se vizija, ciljevi politike i mjere za napredak u području rodne ravnopravnosti u Europi kako bi i žene i muškarci mogli imati jednake mogućnosti te ravnopravno sudjelovati i biti predvodnici u društvu. Strategijom se slijedi dvojni pristup rodno osviještene politike u kombinaciji s ciljanim mjerama. Njegovi su glavni ciljevi sljedeći: uklanjanje rodnih razlika na tržištu rada te rodnih razlika u plaćama, mirovinama i skrbi; postizanje ravnopravnog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva; osporavanje rodnih stereotipa; okončanje rodno uvjetovanog nasilja; te rješavanje problema rodnog jaza u donošenju odluka i politici. 

OR je u svojemmišljenjuo toj temi izrazio punu potporu Strategijii izdao posebno mišljenje o zaustavljanju rodno uvjetovanog nasilja. Predsjedništvo OR-a usvojilo je 2023. Akcijski plan za rodnu ravnopravnost, obvezujući se na jačanje rodne ravnopravnosti u radu OR-a i među njegovim članovima, te imenovalo posebnog izvjestitelja Predsjedništva za praćenje njegove provedbe.