Priopćenje za medije

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu: regije i gradovi pozivaju na snažniju ulogu

Automatski prijevod

Ova je stranica strojno prevedena da biste bolje razumjeli njezin sadržaj. Saznajte više o našoj jezičnoj politici.

Na ovoj stranici

  • Poljoprivredna i pomorska politika i politika zaštite potrošača
  • Sprečavanje katastrofa

Sve veća učestalost prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, od poplava i šumskih požara do zdravstvenih kriza i geopolitičkih prijetnji, pokazuje da je potrebno dati glas gradovima i regijama kao onima koji prve reagiraju, izjavili su 2. srpnja članovi Europskog odbora regija (OR).

U mišljenju o reviziji Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM) usvojenom na plenarnom zasjedanju OR je naglasio da lokalne i regionalne vlasti moraju biti u potpunosti uključene u sve faze upravljanja katastrofama. 

Iako su države članice i dalje prvenstveno odgovorne za civilnu zaštitu, u mišljenju koje je sastavio Adam Banaszak (PL/EA), član Vijeća okruga Inowrocław, naglašava se da rad na društvenoj pripravnosti i pružanju pomoći često obavljaju lokalne i regionalne vlasti, a ne središnje vlasti. OR stoga poziva na to da se gradovi i regije u potpunosti uključe u procjene rizika od katastrofa na nacionalnoj i podnacionalnoj razini kako bi se u planovima bolje uzele u obzir stvarne okolnosti na terenu.

U mišljenju OR-a pozdravlja se prijedlog Europske komisije da se Mehanizam Unije za civilnu zaštitu ojača međusektorskim pristupom kojim se obuhvaćaju sve opasnosti. Međutim, naglašava da se kapaciteti sustava rescEU moraju strateški raspodijeliti, uzimajući u obzir raznolikost regija i njihovu blizinu posebnim rizicima kako bi se osigurao brz i učinkovit odgovor.

Članovi OR-a također upozoravaju da predloženi proračun možda neće biti dovoljan. Pozivaju na namjensko financiranje lokalnih vlasti koje je pouzdano, dostupno i zaštićeno od preusmjeravanja na druga mjesta. U mišljenju se poziva i na proširenje mjera civilne zaštite na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, poremećaje u kritičnoj infrastrukturi i prekogranične prijetnje zdravlju. Također predlaže bolju koordinaciju s Koordinacijskim centrom za odgovor na hitne situacije i veće priznavanje volontera.

Osim toga, u mišljenju se tvrdi da bi prilagodbu klimatskim promjenama trebalo integrirati u civilnu zaštitu, pri čemu bi mapiranje socijalne ranjivosti postalo obvezno kako bi se osigurala odgovarajuća potpora ugroženim skupinama. Naposljetku, lokalni i regionalni čelnici i čelnice naglašavaju potrebu za dubljim istraživanjem sprečavanja katastrofa i novim alatima za rješavanje uzroka katastrofa i ograničavanje njihovih učinaka, oslanjajući se na znanstvene dokaze i iskustvo koje dijele regije.

U mišljenju se jasno naglašava važnost prepoznavanja različitih teritorijalnih konteksta, kao što su najudaljenije, otočne i granične regije te regije koje graniče s ratom, te se poziva na dovoljnu fleksibilnost u ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe kako bi se osiguralo da se oni učinkovito odražavaju u regionalnim i lokalnim okolnostima.

Citat:

Izvjestitelj Adam Banaszak (PL/EA), član Vijeća okruga Inowrocław: Europljani s pravom očekuju da će Europska unija imati snažniju ulogu u njihovoj zaštiti od sve većih rizika koje predstavljaju klimatske promjene, prirodne katastrofe i sve složenije geopolitičko okruženje. Izgradnja otpornije Europe započinje na lokalnoj razini. Lokalne i regionalne vlasti moraju biti u potpunosti uključene u oblikovanje strategija otpornosti i imati izravan pristup financijskim sredstvima EU-a kako bi pripravnost postala konkretno djelovanje za naše zajednice.

Kontekst:

  • Fotografije i videozapisi s plenarnog zasjedanja.
  • Pratite račun službe za medije na stranici X.
  • Usvojeno mišljenje jedno je od 20 mišljenja o kojima OR radi kako bi procijenio posebne aspekte i propise sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a (2028. – 34): provjeriti plan za izradu mišljenja.
  • Cilj je Mehanizma ojačati suradnju u području civilne zaštite između država članica EU-a i 10 dodatnih država sudionica: Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Turska i Ukrajina. Svaka zemlja pogođena katastrofom, u Europi i izvan nje, može zatražiti hitnu pomoć putem mehanizma Mehanizam Unije za civilnu zaštitu aktiviran je 64 puta samo 2025. kao odgovor na sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, šumske požare u Grčkoj, Španjolskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori i Albaniji ili uragan u karipskoj regiji. Od svojeg osnutka 2001. Mehanizam je aktiviran više od 830 puta.

Kontakt:

Naziv: Ondřej Chlup

Tel: +32 228 220 79

Ondrej.Chlup@cor.europa.eu

Članovi