Lokalni čelnici i čelnice odvaguju planove za jednostavniji i otporniji EU

Članovi Povjerenstva za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove (CIVEX) 22. svibnja raspravljali su o paketu bilateralnih sporazuma EU-a sa Švicarskom, kao i o prijedlozima Europske komisije za pojednostavnjenje zakonodavstva, uključivanje temeljnih prava u sve razine upravljanja i zaštitu europske demokracije od prijetnji.

Program je odražavao politički zamah za poticanje konkurentnosti, povećanje demokratske otpornosti i jačanje suradnje sa susjedima.

Jednostavnija i brža Europa

U središtu sastanka bila je rasprava o mišljenju o planovima EU-a za pojednostavnjenje zakonodavstva, čije usvajanje OR ubrzava 2. i 3. srpnja. Članovi su izrazili široku potporu inicijativi Europske komisije „Simpler and Faster Europe”, naglasivši da prekomjerna birokracija nameće znatno opterećenje općinama i poduzećima, otežava lokalna ulaganja i otvaranje radnih mjesta te usporava odgovor na krize. Mnogi su naglasili ključnu ulogu lokalnih vlasti, koje su uključene u provedbu većine propisa EU-a, te su pozvali na to da se pravila EU-a temelje na stvarnim okolnostima na terenu ranim uključivanjem gradova i regija te širenjem mehanizama kao što su platforma Fit for Future, okviri za bolju regulativu i procjene teritorijalnog učinka.

Kako bi potaknula konkurentnost, Komisija je pokrenula program pojednostavnjenja koji se temelji na četiri stupa: poboljšanje provedbe, pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka, poboljšanje donošenja pravila i poticanje partnerstava. Predstavnik Europske komisije opisao je suradnju s regionalnim akterima, posebno putem Europskog odbora regija, kao ključnu ulogu u tom nastojanju.

Glavna izvjestiteljica Jelena Drenjanin (SE/EPP), članica Općinskog vijeća Huddingea, izjavila je: „To je više od smanjenja birokracije. Riječ je o izgradnji okvira koji omogućuje poduzetništvo i štiti građane. I to na najjasniji, najbrži i najpametniji mogući način. Bez obzira na to je li riječ o pandemiji, ratu u Ukrajini ili ekstremnim vremenskim uvjetima, vidimo potrebu za agilnim i prilagodljivim donošenjem politika. Moramo biti strateški usmjereni u pogledu zakonodavstva koje predlažemo i kada.”

Odnosi EU-a i Švicarske te teritorijalna suradnja  

Dan nakon parafiranja paketa sporazuma za konsolidaciju, produbljivanje i proširenje bilateralnih odnosa sa Švicarskom, glavni pregovarač EU-a Richard Szostak, direktor za zapadnoeuropske partnere u Glavnom tajništvu Europske komisije, rekao je članovima povjerenstva CIVEX da „iako svi prekogranični izazovi neće biti riješeni, i dalje se nadamo da će taj paket biti korak u pravom smjeru i da će vam pomoći u radu u vašim regijama”.

G. Szostak razgovarao je s Andreasom Schwabom (DE/EPP), predsjednikom izaslanstva Europskog parlamenta nadležnog za odnose sa Švicarskom, koji je rekao da bi iz sporazuma trebao proizaći zajednički parlamentarni odbor. Pozvao je lokalne i regionalne vlasti EU-a da pokrenu raspravu s parlamentarnim odborom, rekavši da je „od iznimne važnosti da okupimo sve bojazni koje postoje kako bi život naših građana bio što lakši”.

Politički pregovori o paketu od 11 bilateralnih sporazuma zaključeni su u prosincu 2024. Sporazumi sada moraju proći kroz proces ratifikacije, koji uključuje referendum u Švicarskoj.

OR trenutačno sastavlja preporuke za koje se nada da će osigurati poštovanje i razvoj teritorijalne dimenzije odnosa. U preliminarnoj razmjeni mišljenja 22. svibnja članovi CIVEX-a naglasili su vrijednost podnacionalne suradnje putem inicijativa kao što su Interreg i Europske grupacije za teritorijalnu suradnju te važnost višerazinskog upravljanja u provedbi bilateralnih sporazuma. Utvrdili su ključne sektore suradnje kao što su promet, energetika i istraživanje.

Izvjestitelj Matteo Luigi Bianchi (IT/ECR), član lokalnog tijela Morazzonea, izjavio je: „Novi sporazumi pružaju jedinstvenu priliku za rješavanje dugotrajnih prekograničnih izazova, kao što su slobodno kretanje ljudi i prava upućenih radnika. U mojem mišljenju predložit će se kako lokalne i regionalne vlasti mogu doprinijeti provedbi novih sporazuma, uz razvoj novih mogućnosti teritorijalne suradnje. Strukturirana suradnja između lokalnih i regionalnih vlasti EU-a i Švicarske, koju koordinira Odbor regija, mogla bi dovesti do značajnih rezultata za pogranične regije promicanjem uravnoteženog i održivog društveno-gospodarskog razvoja.”

Temeljna prava i vladavina prava

Povelja EU-a o temeljnim pravima, kojom se obveze iz ugovora o ljudskim pravima prenose u kontekst Europske unije, slavi svoju 25. obljetnicu 2025., a članovi CIVEX-a obilježili su taj trenutak raspravom o primjeni Povelje na lokalnoj i regionalnoj razini.

Strategijom EU-a za primjenu Povelje o temeljnim pravima, donesenom 2020., nastoji se potaknuti države članice EU-a, institucije EU-a, pravosudne djelatnike i opću populaciju da upotrebljavaju Povelju. Sama Povelja usmjerena je na: jačanje neovisnosti pravosuđa i vladavine prava; osiguravanje jednakog pristupa pravosuđu; suzbijanje diskriminacije, govora mržnje i kršenja prostora za građansko djelovanje; te promicanje svijesti o Povelji i njezine primjene na lokalnoj i regionalnoj razini.

Komisija, koja provodi preispitivanje strategije za Povelju sredinom provedbenog razdoblja, izjavila je da će istraživanje Eurobarometra koje je u tijeku pokazati da je javno znanje o Povelji i dalje nisko. Osim toga, pravni stručnjaci u javnim tijelima i dalje ga nedovoljno upotrebljavaju.

Grad Sopot služio je kao studija slučaja o tome kako se Povelja može primjenjivati na lokalnoj razini. Magdalena Czarzyńska-Jachim (PL/Europski savez), gradonačelnica Sopota, izjavila je da njezin grad uključuje perspektivu temeljnih prava u svoje razvojne strategije. To utječe na ulaganja, projekte i izradu proračuna te je dovelo do osnivanja vijeća povezanih s pravima. Općina organizira i osposobljavanje i radionice kako bi se pojasnilo kako se perspektive ljudskih prava primjenjuju na područja kao što su arhitektura, socijalna pitanja, obrazovanje i zapošljavanje. Identificirala je govor mržnje kao glavni aktualni problem.

Zabrinutost koju su drugi članovi OR-a iznijeli u prvi plan uključivala je rodnu ravnopravnost, nasilje nad ženama, mentalno zdravlje dječaka i muškaraca, dezinformacije i potrebu za zaštitom institucija odgovornih za očuvanje pravde.

Priprema europskog sustava zaštite demokracije

U raspravi o novoj inicijativi EU-a za sustav zaštite demokracije članovi CIVEX-a naglasili su važnost uključivanja građana i lokalnih vlasti u svaku inicijativu EU-a usmjerenu na jačanje demokracije, tvrdeći da su uključive i angažirane zajednice otpornije na manipulaciju i nesudjelovanje.

Inicijativa za sustav zaštite demokracije, o kojoj se trenutačno provodi savjetovanje, najavljena je na početku mandata Europske komisije 2024. i očekuje se da će oblikovati rad EU-a na njegovanju demokracije. Cilj mu je zaštita demokratskih procesa u cijelom EU-u, zaštita od dezinformacija te inozemne manipulacije informacijama i upletanja, odgovorno iskorištavanje digitalnih tehnologija i tehnologija umjetne inteligencije te jačanje građanskog angažmana.

Članovi CIVEX-a pozdravili su inicijativu čiji je cilj poduprijeti rad nacionalnih vlada. Članovi OR-a prepoznali su dezinformacije kao posebnu prijetnju u pograničnim regijama poput onih u blizini Kalinjingrada te naglasili ulogu cjeloživotnog građanskog obrazovanja, putem formalnih i neformalnih kanala, u poticanju vrijednosti, angažmana, povjerenja i otpornosti.

Glavni povezani pravni akti koje je EU već razvio uključuju Akt o digitalnim uslugama, novu uredbu o transparentnosti političkog oglašavanja i Akt o umjetnoj inteligenciji. Razvija se i nova višejezična mreža za provjeru činjenica na razini EU-a kako bi se suzbile dezinformacije.