Proračunske reforme EU-a: EU-u je potrebno „pravo partnerstvo” s regijama i gradovima

Europski odbor regija 20. studenog procijenio je mogući učinak sljedećeg dugoročnog proračuna Europske unije na ključno zakonodavstvo koje se odnosi na migracije, sigurnost, upravljanje financiranjem i vanjske poslove, pri čemu su četiri izvjestitelja upozorila na negativne učinke na učinkovitost i suradnju s lokalnim zajednicama.

Rasprava uPovjerenstvu za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove (CIVEX) održana 20. studenog bila je posljednja u nizu raspravaOR-ovih povjerenstava za politike o predloženom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. 2034. 

Lokalni i regionalni čelnici nastoje osigurati velike promjene paketa koji je predložila Europska komisija. Opći su ciljevi OR-a da regije i gradovi ostanu u središtu politike EU-a, da se preokrene trend centralizacije na europskoj i nacionalnoj razini te da Europa ostane konkurentna, kohezivna i demokratska. Nastoji zaštititi kohezijske i poljoprivredne politike kao temeljne europske strategije ulaganja, osigurati predvidljivo financiranje gradova i regija te zadržati podijeljeno upravljanje ključnim politikama kao što je kohezijska politika kako bi se smanjile teritorijalne i socijalne nejednakosti.

Raspravu su vodili izvjestitelji CIVEX-a koji trenutačno rade na četiri zakonodavna prijedloga na koje će utjecati sljedeći proračun, kao i suizvjestitelj za paket reformi Sari Rautio (FI/EPP), član Gradskog vijeća Hämeenlinne i predsjednik Europske pučke stranke u OR-u.

Gđa Rautio, čije je izvješće naslovljeno „Višegodišnjifinancijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2027., uključujući paket vlastitih sredstava”,izjavila je da su EU-u potrebne općine i regije kao „stvarni partneri”, upozoravajući da se „konkurentnost, sigurnost i tranzicija, koja su sada ključna načela Europske komisije”, ne mogu postići bez regija i gradova. Nedavna ponuda predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o „regionalnoj provjeri kojom će se osigurati da lokalne okolnosti budu u središtu planova” ne smije biti „pripremni postupak”, izjavila je, navodeći da „želimo imati detaljna pojašnjenja i pravna jamstva” u pogledu uloge lokalnih i regionalnih vlasti.

Glavna izvjestiteljica OR-a za program pojednostavljenja EU-a – Magdalena Czarzyńska-Jachim (PL/EA), gradonačelnica Sopota – naglasila je da pojednostavljenje ne smije dovesti do centralizacije i naglasila važnost „potpunog lokalnog angažmana“, tvrdeći da „mora biti zajamčena uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanje fondovima EU-a“. Među ostalim prijedlozima, u njezinu mišljenju zalagat će se za to da OR bude „formalno uključen u sastanke u okviru trijaloga” između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije u pregovorima o zakonodavstvu. OR bi mogao imati „preventivnu ulogu... ograničavanje zakonske inflacije“. Mišljenje „Doprinosgradova i regija programu pojednostavljenja“izravno će se uputiti na usvajanje na plenarnom zasjedanju OR-a u prosincu 2025.

Anne Rudisuhli (FR/Renew Europe), članica Vijeća departmana Bouches-du-Rhône i izvjestiteljicaUnije unutarnjoj sigurnosti (2028. – 2034.)”,izjavila je da bi u VFO trebalo uključiti lokalne i regionalne vlasti kao ključne partnere u Fond za unutarnju sigurnost u vrijednosti od 34 milijarde EUR, upozoravajući da bi planirano restrukturiranje upravljanja proračunom moglo dovesti do ponovne centralizacije i marginalizacije regija i gradova – ključnih aktera u području migracija, integracije i prekogranične sigurnosti. Tvrdila je daje za upravljanje sigurnošću i migracijama potrebna mobilizacija svih razina upravljanja, ističući da lokalne i regionalne vlasti provode mjere koje financira EU u područjima kao što su prihvat i integracija izbjeglica, sprečavanje radikalizacije i prekogranična suradnja među sigurnosnim snagama.

Izvjestitelj OR-a za mišljenje „Potpora Unije upravljanju azilom, migracijama i integracijom 2028. – 2034.“ – Arnoldas Abramavičius (LT/EPP), član Općinskog vijeća okruga Zarasai – naglasio je potrebu da regije i lokalne vlasti imaju definiranu ulogu i namjensko financiranje u okviru Fonda EU-a za azil, migracije i integraciju (FAMI), s posebnim naglaskom na integraciji migranata i izbjeglica. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi imati izravan pristup resursima, strukturirani angažman u upravljanju i usmjerenost na integraciju, a ne samo na sigurnost granica, kako bi se odgovorilo na nove izazove i zadržala potpora, primjerice, ukrajinskim izbjeglicama.

Prijedlog proračuna Europske komisije kritizirao je Joško Klisović (HR/PES), član Gradske skupštine grada Zagreba i izvjestitelj za "Uredbu o uspostavi Globalne Europe". Naglasio je da se višegodišnjim financijskim okvirom bez namjenskog proračuna za lokalne vlasti podcjenjuje ključna uloga gradova i regija u osiguravanju strateških interesa EU-a. Lokalne i regionalne vlasti ključne su za izgradnju održivog mira i razvoja, jačanje partnerstava EU-a, podupiranje reformi proširenja i osiguravanje predvidljivih dugoročnih ulaganja na terenu. Ako se njihov doprinos ne prepozna i ne financira, to bi moglo oslabiti sposobnost EU-a da osigura stabilnost, otpornost i vidljivost tamo gdje je to najvažnije.

Europska komisija oštro je kritizirala to što je postojeći sustav zajedničkog upravljanja nekim velikim tradicionalnim politikama EU-a, uključujući kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku, zamijenila jedinstvenim nacionalnim planovima, pri čemu su članovi OR-a izjavili da je Komisija otvorila „Pandorinu kutiju” i da se podnacionalne politike ne bi trebale tretirati kao „samo gotovinske dispenzere”.

Također na dnevnom redu:

Članovi OR-a održali su godišnji dijalog s Agencijom Europske unije za temeljna prava (FRA) o zaštiti ljudskih prava na lokalnoj razini, a govornici iz gradova Beča u Austriji i Cascaisa u Portugalu pružali su povezane projekte i procese. Poseban naglasak stavljen je na prava ključna za demokratsko sudjelovanje, koja su ključna za ulogu gradova i regija.

Friso Roscam Abbing, šef ureda FRA-e u Bruxellesu, istaknuo je četiri "posebna izazova u području temeljnih prava" koje FRA smatra "jednako važnim velikim prijetnjama demokraciji". Jedan od njih je, kako je rekao, inozemna manipulacija informacijama i uplitanje. Druga je erozija prostora za građansko djelovanje, koji je „suočen s vrlo kritičnim smanjenjem” s pomoću „mjera kojima se ograničavaju slobode udruživanja i izražavanja organizacija civilnog društva, rezova u financiranju, „zlouporabe administrativnih, pravnih ili financijskih mehanizama za ograničavanje javnog sudjelovanja” te „fizičkih i, sve više, kibernapada na organizacije civilnog društva”. Treće, "trajna diskriminacija i netolerancija", uključujući "strukturni rasizam" i "rodno utemeljeno nasilje". I, kao četvrto, "instrumentalizacija migranata i izbjeglica", s tim da postaju "žrtvno janje u političkim diskursima".

Dokumenti sa sastanka i snimka sastanka dostupni su nastranici posvećenojdogađanju.