Regije i gradovi pozivaju na jednostavniji i bolji pristup financiranju kako bi se potaknuo razvoj vještina diljem Europe

Tijekom rasprave 14. listopada s Roxanom Mînzatu, izvršnom potpredsjednicom Europske komisije za socijalna prava, vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost, lokalni i regionalni čelnici pozvali su na bolje resurse i financiranje u sljedećem proračunu EU-a za provedbu strategije Unije vještina, ključne inicijative u okviru europskog stupa socijalnih prava. U popratnom mišljenju koje je predvodio Emil Boc (RO/EPP), gradonačelnik općine Cluj-Napoca, članovi i članice Europskog odbora regija (OR) naglasili su da je ulaganje u vještine najjači pokretač konkurentnosti EU-a.

Europska skupština lokalnih i regionalnih političara i političarki pozvala je na jednostavnije, pristupačnije i bolje koordinirano financiranje EU-a u novom dugoročnom proračunu EU-a (2028. – 2034.) te na to da se lokalne i regionalne vlasti prepoznaju kao neizostavni partneri u provedbi strategija Unije vještina i socijalne uključenosti u svim regijama EU-a. Naglasili su da bi se Unija vještina i strategija za borbu protiv siromaštva trebale uzajamno jačati jer se osnaživanjem građana vještinama promiče zapošljavanje i suzbija siromaštvo i socijalna isključenost. 

Nakon rasprave s povjerenikom Mînzatuom lokalni i regionalni čelnici usvojili su mišljenje „Strategija Unije vještina” i dodatno naglasili da je ulaganje u vještine ključno za otpornost, konkurentnost i koheziju Europe, posebno u ruralnim, udaljenim i manje razvijenim regijama. Ponovno su potvrdili ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u prilagodbi obrazovanja lokalnim potrebama i pozvali na strukturirani dijalog s institucijama EU-a kako bi se osiguralo da politike EU-a odražavaju lokalne okolnosti. 

Članovi i članice OR-a naglasili su potrebu za modernizacijom obrazovanja i osposobljavanja većim ulaganjima u vještine u području STEM-a, digitalizaciju i strukovno osposobljavanje, uz istodobno rješavanje problema nedostatka nastavnika. Pozvali su na snažna partnerstva s poduzećima i akademskom zajednicom kako bi se izgradili regionalni ekosustavi vještina kojima se potiču inovacije i zadržavaju talenti. 

OR se također zalagao za prilagođene strategije za integraciju ranjivih skupina na tržište rada, uz snažniju potporu cjeloživotnom učenju na radnom mjestu. Članovi su naglasili da su bolje priznavanje kvalifikacija diljem Europe i politike vještina temeljene na podacima ključni za pripremu europske radne snage za buduće izazove. 

Europskim stupom socijalnih prava osigurava se okvir EU-a za promicanje socijalne pravde, pravednih radnih uvjeta i jednakih mogućnosti. Strategija Unije vještina, koju je ove godine pokrenula Europska komisija, jedan je od njezinih ključnih prioriteta i cilj joj je građanima pružiti kompetencije potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju. Izazovi su značajni. Samo 37 % odraslih sudjelovalo je u osposobljavanju 2023., što je ispod cilja od 60 % za 2030., a nedostatak vještina i dalje raste u vrijeme kada se radno sposobno stanovništvo smanjuje, a 3,5 milijuna radnih mjesta diljem EU-a i dalje nije popunjeno.

Citati: 

Kata Tüttő, predsjednica Europskog odbora regija: „Na previše mjesta lokalna poduzeća suočavaju se s poteškoćama pri zapošljavanju prave osobe s odgovarajućim skupom vještina. Drago mi je da će Unija vještina radnicima olakšati kretanje u EU-u pojačanim priznavanjem diploma i prenosivosti prava, uz istodobno jačanje njihovih mogućnosti na vlastitom mjestu, jačanjem stjecanja osnovnih vještina, prekvalifikacije i njihove spremnosti da se pridruže zelenom i digitalnom gospodarstvu. Konkurentnost ne može biti samo nekoliko visokotehnoloških centara, već mora počivati na čvrstoj društvenoj i gospodarskoj strukturi u svim regijama EU-a.” 

Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost: „Ljudi očekuju djelovanje, a to znači stavljanje socijalne pravednosti u središte svake odluke koju donesemo. Kvalitetna radna mjesta, obrazovanje, vještine i snažna socijalna uključenost moraju biti naši prioriteti. To će potaknuti konkurentnu i kohezivnu Europu koja donosi stvarne rezultate i prilike svim svojim građanima. 

Izvjestitelj Emil Boc (RO/EPP), gradonačelnik općine Cluj-Napoca: „Lokalne i regionalne vlasti nisu samo provoditelji politika o kojima je odlučeno drugdje. Oni su istinski arhitekti preobrazbe. Izgrađuju ekosustave cjeloživotnog učenja, potiču inovacijske centre i povezuju škole, sveučilišta, MSP-ove, civilno društvo i građane za istim stolom. Zato se Unija vještina mora osmisliti u suradnji s gradovima i regijama, a ne im samo isporučiti.”  

Osnovne informacije

• Video i fotografije s rasprave.
• Europska komisija pokrenula je 5. ožujka 2025. Uniju vještina, strategiju koja objedinjuje niz uglavnom nezakonodavnih inicijativa za jačanje kompetencija građana i konkurentnosti poslodavaca.
• Prema podacima Europske komisije očekuje se da će se broj radno sposobnog stanovništva u Europi do 2050. smanjiti za milijun godišnje, a broj osoba s doktoratom u području IKT-a smanjio se za 25,5 % u razdoblju od 2015. do 2022., čime se narušava konkurentnost. Do 2030. za 20 milijuna radnika bit će potrebna prekvalifikacija, pri čemu će najmanje 85 % radnih mjesta zahtijevati digitalnu kompetenciju.
• U Godišnjem izvješću EU-a o stanju regija i gradova za 2025., koje je OR objavio 13. listopada, ističe se da „u skladu s istraživanjem Eurobarometra iz 2023. većina građana EU-a smatra da su starenje stanovništva (42 %), smanjenje broja radno sposobnog stanovništva i nedostatak radne snage (40 %) ključni problemi u njihovim zemljama”.
• Pojačani kvalitativni okvir za pripravništvo (mišljenje OR-a, 2024.).
• Mobilnost vještina i talenata (mišljenje OR-a za 2023.).
• Mentorstvo: snažan i smislen alat za Europu sutrašnjice (mišljenje OR-a, 2023.).
• Europska strategija za sveučilišta (mišljenje OR-a,2022.).