Odbor regija objavio je 9. listopada 2023. svoje Godišnje izvješće o stanju regija i gradova u EU-u, u kojem su opisani najhitniji izazovi s kojima se suočavaju regije i gradovi diljem Europe, kao i rješenja s terena koja bi mogla pomoći u donošenju političkih odluka u EU-u.
Izvješće pruža uvid u to kako regije i gradovi reagiraju na krize kao što su klimatske katastrofe ili ruski rat protiv Ukrajine i kako doprinose dugoročnoj preobrazbi naših društava u vidu zelene i digitalne tranzicije, istovremeno jačajući koheziju.
Razumijevanje Europe iz lokalne i regionalne perspektive
Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u tom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Glavni zaključci i preporuke izneseni su u godišnjem govoru o stanju regija i gradova u Europskoj uniji, koji je predsjednik Europskog odbora regija Vasco Alves Cordeiro održao 9. listopada 2023.
U fokusu ovogodišnjeg izvješća najhitniji su izazovi s kojima se suočavaju regije i gradovi EU-a. Od hitnih situacija i kriza, kao što su klimatske katastrofe, ruski rat protiv Ukrajine ili nestašica energije, do dugoročne transformacije putem zelene i digitalne tranzicije, uz istodobno jačanje kohezije – u izvješću će se iznijeti rješenja i ideje s terena.
Izvješće je okrenuto budućnosti i služi kao vodič za predviđanje uoči europskih izbora i sljedećeg zakonodavnog mandata institucija EU-a.
Sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem se iznose stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe koji su sudjelovali u anketi provedenoj u suradnji s IPSOS-om.
Regionalni i lokalni barometar
U 27 država članica Europske unije na podnacionalnoj razini bira se više od milijun lokalnih političara i političarki, koji predstavljaju vrlo raznolika biračka tijela na različitim razinama vlasti, uključujući savezne zemlje, regije, pokrajine, županije, okruge i općine. Brza anketa Eurobarometera (engl. Flash Survey) važna je platforma koja lokalnim političarima i političarkama u EU-u omogućava da razmjenjuju mišljenja o izazovima i prioritetima Europe.
Odgovori pokazuju čemu bi lokalni političari i političarke dali prednost na razini EU-a, koliko su upoznati s inicijativama koje se provode na razini EU-a i mogućnostima financiranja sredstvima EU-a, što misle o budućnosti Europe i kako reagiraju na kriznu situaciju uzrokovanu ratom u Ukrajini.
Glavni rezultati
- Ukupno 50 % lokalnih političara i političarki izjavilo je da njihova regionalna ili lokalna tijela vlasti otvaraju prihvatne centre i osiguravaju stambeni prostor za izbjeglice, a 33 % da im pružaju pristup socijalnoj i zdravstvenoj skrbi.
- Gotovo polovina ispitanika (45 %) smatra da regije i gradovi EU-a mogu doprinijeti obnovi Ukrajine ako ih se uključi u širi europski plan njezine obnove. Oko trećine ispitanika najučinkovitijim smatra pružanje financijske i materijalne potpore (31 %), programe bratimljenja gradova radi jačanja tehničkih i institucijskih kapaciteta i razmjene najboljih praksi (30 %) te promicanje dobrog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini (27 %).
- Na pitanje jesu li upoznati s bilo kakvim oblikom financiranja u okviru kohezijske politike EU-a, oko četvrtine ispitanika (23 %) odgovorilo je da su upoznati s financijskim sredstvima koja su u okviru kohezijske politike EU-a u posljednje dvije godine primili njihov grad ili regija i da su u to bili uključeni. S druge strane, 36 % ispitanika odgovorilo je da su s time upoznati, ali da nisu bili uključeni, a 33 % da nisu niti upoznati niti uključeni. Taj postotak varira od 2 % u Hrvatskoj do 71 % u Danskoj.
- Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) tokovima financiranja, većina ispitanika (53 %) izjavila je da se tim sredstvima podupire određena vrsta projekata. Četvrtina ispitanika (25 %) odgovorila je da ta sredstva donose dodanu vrijednost kad je riječ o prekograničnoj suradnji s drugim gradovima i regijama.
- Većina ispitanika (62 %) odgovorila je da su njihovi gradovi ili regije poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije u okviru europskog zelenog plana. Četiri od svakih deset ispitanika (40 %) izjavilo je da su njihovi gradovi ili regije poduzeli mjere za promicanje očuvanja prirode i ozelenjivanja gradova (npr. sadnja stabala), a nešto manji udio (37 %) spomenuo je „mjere za smanjenje otpada i njegova utjecaja na okoliš”.
- Velika većina ispitanika (91 %) slaže se ili u potpunosti ili uglavnom s time da bi regije i gradovi trebali u većoj mjeri utjecati na oblikovanje politika EU-a i raspravu o budućnosti Europske unije.
- Na pitanje u kojim bi područjima regije i gradovi trebali u većoj mjeri utjecati na oblikovanje politika EU-a, oko polovine ispitanika odabralo je opcije „snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta” (52 %), „obrazovanje, kultura, mladi i sport” (51 %) i „klimatska kriza i okoliš” (51 %).
Istraživanje „Lokalni političari i političarke EU-a i budućnost Europe” proveo je IPSOS. Od 25. srpnja do 11. rujna 2023. obavljeno je 2907 razgovora s lokalnim i regionalnim političarima i političarkama u EU-u.
