Istočni bok EU-a povećava otpornost s obzirom na to da ruski rat ulazi u petu godinu – daljnji razvoj pod hibridnim prijetnjama u Elblągu

Regije na prvoj liniji i lokalni čelnici raspravljaju o pripravnosti na razini zajednice s obzirom na povećane prijetnje i dugoročne poremećaje.

Europski odbor regija (OR) održao je 10. travnja 2026. u Elblągu vanjski seminar svojeg Povjerenstva za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove (CIVEX) kako bi razmotrio stvarnost koja se brzo mijenja duž kopnene granice EU-a i Rusije i raspravio o tome kako lokalne i regionalne vlasti mogu ojačati pripravnost, otpornost i koheziju u istočnim pograničnim regijama EU-a.

Na seminaru pod nazivom „O granici između EU-a i Rusije: perspektive i izazovi za pogranične regije EU-a” okupili su se članovi OR-a, izabrani predstavnici regija i gradova te stručnjaci kako bi se ojačala jasna politička poruka: zaštita istočne granice EU-a zahtijeva stalan oprez, snažniju otpornost i koordinirano djelovanje na svim razinama vlasti.

U kontekstu oštrijeg sigurnosnog okruženja na granici između EU-a i Rusije zbog agresivnih politika Rusije u kontekstu njezina aktualnog agresivnog rata protiv Ukrajine seminar je bio usmjeren na tri prioriteta:

• iznijela je zajedničke sigurnosne i upravljačke probleme pograničnih regija iz Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske i šire, uključujući kibernapade, dezinformacije i instrumentalizaciju migracija;
• procijenio je posljedice za teritorijalni razvoj i istražio mjere za jačanje pripravnosti, civilne zaštite i institucionalne otpornosti;
• utvrdila je konkretne opcije politike za održavanje održivosti i konkurentnosti zajednica na istočnim granicama, uz istodobnu zaštitu socijalne kohezije i cjelovitosti unutarnjeg tržišta EU-a.

Rasprava je održana u kontekstu naglog pogoršanja sigurnosnog okruženja na istočnom krilu Europe, nastavka ruskog rata protiv Ukrajine i povećanja pritiska na granicu između EU-a i Rusije. Kako bi bolje razumjeli situaciju na terenu, sudionici seminara susreli su se s čelnicima lokalnih zajednica u općini Braniewo, u blizini granice Poljska-Kaliningrad, te su posjetili granični prijelaz Grzechotki-Mamonowo. Rasprave su pružile koristan uvid u svakodnevne izazove s kojima se suočavaju pogranične zajednice, kao što su gospodarstva u opadanju i depopulacija, ali i u njihove težnje u pogledu snažnije europske suradnje.

Regije na prvoj liniji hibridnih prijetnji

EU dijeli oko 2500 km kopnene granice s Rusijom. Veliki dijelovi sada su učinkovito zapečaćeni i pod strogim nadzorom. Pogranične regije u Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, uključujući područja koja graniče s ruskom enklavom Kalinjingrad, kao što je regija Warmińsko-Mazurskie, suočavaju se s de facto novom „željeznom zavjesom”: smanjenom mobilnošću i trgovinom, povećanom izloženošću hibridnim prijetnjama i dugoročnim strukturnim ograničenjima za regionalni razvoj. Lokalne i regionalne vlasti u istočnim pograničnim regijama EU-a često su prve koje otkrivaju hibridne prijetnje i odgovaraju na njih, uključujući dezinformacije, kibernapade, moguću sabotažu i instrumentalizaciju migracija. Osim toga, sve je veći teret osiguravanja kontinuiteta javnih usluga s povećanim sigurnosnim ograničenjima koja utječu na resurse koji su im na raspolaganju. Sazivanjem lokalnih i regionalnih čelnika u Elblągu i regiji Warmińsko-Mazurskie, OR je istaknuo perspektivu pograničnih regija u pogledu sigurnosti i otpornosti kao dio političkog programa EU-a i naglasio potrebu za trajnom i ciljanom potporom EU-a, posebno putem kohezijske politike i komplementarnih instrumenata, kao što je nedavno predstavljena Komunikacija Europske komisije o istočnim pograničnim regijama EU-a.

Osiguravanje otpornosti i kohezije u istočnim pograničnim regijama

Sudionici su raspravljali o praktičnim odgovorima na hibridne prijetnje i njihovim posljedicama za teritorijalno upravljanje, uključujući pripravnost, civilnu zaštitu, kibersigurnost i komunikaciju u kriznim situacijama. Ispitali su i kako očuvati kontinuitet osnovnih usluga i socijalnu koheziju u slučaju dugotrajne geopolitičke nestabilnosti.

Na seminaru se raspravljalo i o socioekonomskom učinku narušene trgovine i mobilnosti te riziku od ponovne izolacije pograničnih područja. Sudionici su istaknuli važnost snažne i sigurnosno osviještene kohezijske politike i prilagodbe međuregionalne suradnje kako bi potpora EU-a djelotvorno ojačala dugoročnu otpornost, konkurentnost i stratešku autonomiju u istočnim pograničnim regijama.

U drugom dijelu seminara sudionici su preispitali pristupe politikama i primjere provedbe kako bi pomogli istočnim pograničnim regijama da održe razvoj i kvalitetu života unatoč poremećajima u trgovinskim vezama, lancima opskrbe i međuljudskim kontaktima. Rasprava je bila usmjerena na provedive korake za lokalne i regionalne vlasti te na način na koji bi se instrumenti na razini EU-a i prekogranična suradnja unutar Europe, među ostalim s partnerima kao što su Ukrajina i Moldova, mogli mobilizirati za postizanje mjerljivih rezultata.

Približavanje EU-a građanima u pograničnim regijama

Regije uz istočnu granicu EU-a suočavaju se s trajnim sigurnosnim pritiscima i dugoročnom socioekonomskom prilagodbom. Kao razina vlasti najbliža građanima, lokalne i regionalne vlasti imaju središnju ulogu u pripravnosti i otpornosti, uključujući zaštitu zajednica, suzbijanje hibridnih prijetnji i upravljanje učincima smanjene prekogranične razmjene. Na seminaru je ponovno potvrđeno da lokalne i regionalne vlasti na granici predvode odgovor na tu situaciju, dok je za jačanje istočne granice EU-a potreban dugoročan i koordiniran pristup kojim se sigurnosni imperativi usklađuju s kohezijskim i razvojnim ciljevima prilagođenima stvarnosti na lokalnoj razini.

Citati:

Marcin Kuchciński (PL/EPP), predsjednik regije Warmińsko-Mazurskie i član Europskog odbora regija: „Pozvali smo članove odbora u Elbląg, jedan od najvećih gradova u našoj regiji, udaljen samo 50 km od poljsko-ruske granice. Zahvaljujući našem glasu Bruxelles postaje svjestan posebnih izazova s kojima se suočavaju naši gradovi, općine i regije, od Laponije do Crnog mora. Komisija je jasno potvrdila da im je potreban poseban status i novi mehanizmi potpore. Regije kao što je Warmian-Masurian Voivodeship više nisu samo pogranična područja - one su također postale čuvari europske sigurnosti. Iako nas granice dijele, ujedinjeni smo zajedničkim ciljevima i uvjerenjem da se nijedan od izazova ne može riješiti izolirano. Sud je zaključio da je Elbląg najbolje mjesto za raspravu o novim problemima, izazovima i prilikama za pogranične regije Europske unije. Seminar je otvorio prostor za raspravu o budućnosti istočnih pograničnih regija EU-a, koje su zbog trenutačnih geopolitičkih promjena dobile stratešku važnost. Na događanju se kombinira europska perspektiva usmjerena na sigurnost i koheziju s lokalnim pogledom na svakodnevne izazove s kojima se suočavaju stanovnici.

Dovydas Kaminskas (LT/Renew Europe), gradonačelnik općine Tauragė i član Europskog odbora regija: „Jedan od glavnih slogana koje koristimo u OR-u jest „Pravo na boravak”. U geopolitičkoj situaciji koju danas imamo, istočne regije Europske unije najranjiviji su dio Europe jer su prve koje osjećaju posljedice turbulentne geopolitičke situacije. Kibernapadi, dezinformacije, propaganda, migracije koje se koriste kao oružje i zračni upadi stvaraju strah i smanjuju povjerenje u demokraciju. Regije, gradovi i zajednice svakodnevno se bave tim pitanjima; stoga su potrebni novi poticaji za poduzeća, nova ulaganja za bolje javne usluge i nove mogućnosti za građane kako bi regije barem imale mogućnost kohezivnog napretka u EU-u i kako bi ljudi ostali i živjeli u svojoj regiji.”

Jacek Protas (PL/EPP), zastupnik u Europskom parlamentu: „Danas sigurnost Europske unije i cijele naše zajednice ovisi o sigurnosti njezinih istočnih granica – sigurnosti istočnih regija našeg kontinenta. Vrlo sam zadovoljan što je većina europskih političara to shvatila i što danas ne raspravljamo samo o novim instrumentima i posebnoj potpori tim regijama, već smo već donijeli konkretne odluke kako bismo se lakše snašli u toj iznimno zahtjevnoj situaciji.”

Više informacija:

Oko 2500 km kopnene granice EU-a s Ruskom Federacijom proteže se uz Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku, uključujući rusku enklavu Kalinjingrad. Pogranična područja od 2022. znatno su se promijenila u svojem operativnom okruženju, uz smanjenu prekograničnu mobilnost i povećanu izloženost hibridnim prijetnjama.

OR priprema i budući rad povezan s istočnim pograničnim regijama, uključujući predstojeće mišljenje COTER-a o Komunikaciji Europske komisije o istočnim pograničnim regijama EU-a.

Europski odbor regija skupština je lokalnih i regionalnih predstavnika EU-a. CIVEX je povjerenstvo OR-a nadležno za građanstvo, upravljanje, institucionalna pitanja i vanjske odnose EU-a.

Prethodni rad OR-a:

• 2025. vanjski seminar CIVEX-a u Prešovu (Slovačka) o prekograničnoj suradnji s Ukrajinom;
• 2024. mišljenje OR-a „Obrana demokracije”;
• 2023. mišljenje OR-a „Uloga lokalnih i regionalnih vlasti u borbi protiv dezinformacija te inozemne manipulacije informacijama i upletanja”.

Kontakt:
Wioletta Wojewodzka
Tel. +32 (0)2 282 2289
Mobitel: +32 (0)473 843 986
wioletta.wojewodzka@cor.europa.eu