Intervju s Jorisom Begevoordom, predsjednikom Udruge europskih pograničnih regija (AEBR)

Kao predsjednik Udruge koja predstavlja europske pogranične regije, AEBR, možete li objasniti najjače prednosti tih područja i koja su njihova glavna pitanja?

Pogranične regije predvodnice su europske integracije i trebale su imati koristi od jedinstvenog tržišta i slobode kretanja. Međutim, suočavaju se s golemim izazovima zbog brojnih asimetrija, razlika i nedostataka koje još treba riješiti. To je dokazano b-rješenjem, inicijativom koju AEBR provodi u ime Europske komisije kako bi utvrdio prekogranične prepreke i predložio moguća rješenja; i ispravna provedba instrumenta BRIDGEforEU koja bi trebala pomoći u uklanjanju prepreka koje ometaju prekograničnu suradnju. Osim toga, ta se područja upotrebljavaju za rješavanje niza izazova: globalne, kao što su klimatske promjene i trenutačni „svjetski poremećaj”, europske, kao što su demografske promjene i energetska ovisnost, te posebne, kao što su depopulacija, nedostatak usluga i infrastrukture. Prekogranična suradnja donosi jasne koristi građanima koji tamo žive, njihovim zemljama i EU-u. Veća suradnja među različitim službama produbljuje integraciju i vjerojatno bi dovela do veće učinkovitosti.

Prije dva mjeseca Europska komisija donijela je strategiju EU-a za potporu istočnim regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom. Koja je vaša procjena?

Vrlo smo zabrinuti ne samo od ruske agresije na Ukrajinu 2022., već i od invazije na Krim 2014. Ono što je bila složena granica s dinamičnim protokom turista, trgovinom i suradnjom sada je postala zatvorena granica. Pogođene pogranične regije pokrenule su proces promišljanja u kojem su sudjelovale europske institucije već u ljeto 2022., kada je na inicijativu regionalnog bojnika Satua Sikanena iz Južne Karelije održan sastanak u Lappeenranti (Finska). Kao rezultat toga, val inicijativa na svim razinama analizirao je situaciju i buduće perspektive, uključujući projekt ESPON CHANEBO, koji je iznjedrio nove teritorijalne dokaze o mogućem preusmjeravanju razvojnih putova. Prema našem mišljenju, EU se bavi najvažnijim aspektima, uključujući alternative za razvoj tih područja. Srdačno pozdravljamo komunikaciju EU-a o istočnim pograničnim regijama i financijske odluke donesene u okviru preispitivanja aktualnog financijskog okvira i kohezijske politike u sredini programskog razdoblja, posebno detaljnu analizu i sveobuhvatan skup mjera za potporu tim područjima u pogledu sigurnosti, ulaganja, lokalnih prednosti, povezivosti i ljudi.

Kako bi reformirana kohezijska politika trebala potaknuti prekograničnu suradnju među regijama nakon 2027.?

Reformirana kohezijska politika trebala bi olakšati održiv odgovor regija na višestruke krize s kojima se trenutačno suočavamo, čak i ako su dostupna sredstva za prekograničnu suradnju ograničena. Međutim, otkrili smo veću svijest o prekograničnoj stvarnosti izvan okvira Interrega, pri čemu se prekogranična pitanja sada više razmatraju u glavnim politikama. Ako se to učinkovito pretvori u pružanje javnih usluga preko nacionalnih granica, vjerojatno ćemo ići u pravom smjeru. I dalje postoje nevjerojatni problemi, kao što su nepriznavanje diploma i vještina unutar EU-a, dvostruko oporezivanje i nesigurne socijalne naknade za prekogranične radnike, nedostaci u regulaciji prekograničnih infrastrukturnih radova, pružanje određenih usluga i pristup cjenovno pristupačnoj energiji. Suradnja nije dovoljna. Potrebno je da se prekogranična područja smatraju slučajevima integracije, u kojima bi svi relevantni dionici trebali koordinirati napore kako bi se građanima pružile sve potrebne usluge i kako bi ta područja postala privlačna mjesta za život i ulaganja.

Koje su vaše glavne zabrinutosti u pogledu dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2028. 2034.?

Unatoč ukupnoj promjeni prioriteta, prilično smo zadovoljni iznosom sredstava namijenjenih u prijedlogu Europske komisije o VFO-u za europsku teritorijalnu suradnju (Interreg). Međutim, ako se Interreg uključi u nacionalne planove, to bi moglo negativno utjecati na njegovu strukturu. Zasad sve upućuje na to da će sljedeći Interreg biti vrlo sličan trenutačnom Interregu u pogledu financiranja, arhitekture, upravljanja i upravljanja programima.

Pratimo rasprave o promjenjivim obrascima u strukturnom financiranju EU-a, usmjerenosti na obranu i njezinim posljedicama za pogranične regije. Ipak, smatramo da se jačanje europske obrane ne odnosi samo na raspoređivanje vojnika i oružja, već i na povećanje teritorijalne otpornosti. Za pogranične regije to predstavlja priliku za poboljšanje infrastrukture i povezanosti te stvaranje novih gospodarskih prilika. Pozdravljamo sve napore da se smanji ovisnost o vanjskim akterima, bilo u području obrane, najsuvremenijih tehnologija, sigurnosti opskrbe hranom ili javnog zdravlja, jer bi to moglo značiti samo više Europe i veću koheziju. Stoga smo optimisti u pogledu naše budućnosti jer ako su pogranične regije predvodnice europske integracije, možemo imati golemu korist od ojačanog EU-a i postati privlačnije regije za život i rad.

[Razgovor je objavljen u 16. izdanju biltena #CohesionAlliance]